BiH i RH traže spojnu točku brze ceste kod Gruda i Imotskog

Most Gradiška, jedan od dvaju kapitalnih zajedničkih projekata Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, trebao bi biti otvoren početkom iduće godine, upravo po dovršetku radova s hrvatske strane granice, a koji se odnose na izgradnju pristupne prometnice, dok u kontekstu prometnog povezivanja na južnom dijelu predstoji određivanje spojne točke na brzoj cesti Mostar - Grude odnosno Imotski - Zagvozd.

To su neki od zaključaka razgovora koji su jučer u Zagrebu vodili ministar prometa i veza BiH Edin Forto i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, a koji je, među ostalim, rezultirao i potpisivanjem dodatka sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici, javlja Večernji list.

U sporazum su dodani mostovi Svilaj i Gradiška, izgrađeni nakon njegova potpisivanja prije dvije godine.

Pristupna cesta

Kazavši kako je Svilaj u funkciji, Butković je najavio kako se čeka završetak pristupne ceste s hrvatske strane prema mostu Gradiška.

''To bi trebalo biti gotovo početkom sljedeće godine, kada će most biti otvoren'', rekao je Butković.

Naime, početkom sljedeće godine očekuje se završetak dijela pristupnih cesta, dok će radovi na drugom dijelu koji se spaja na autocestu ove godine tek početi. Bosanskohercegovačka strana svoje je poslove oko spajanja toga mosta već napravila.

Za Svilaj i Gradišku Butković je naglasio kako je riječ o dvama velebnim projektima napravljenima zajedničkim naporima s bh. stranom. Osim novih mostova, uskoro će se početi realizirati i strateški važan projekt obnove postojećih, a u fokusu je most Brčko, odnosno granični prijelaz Brčko - Gunja, gdje je u planu obnova starog mosta. Objašnjeno je kako će se uskoro potpisati ugovor za obnovu koja će stajati oko četiri milijuna eura, što bi Hrvatska i BiH financirale po 50 posto.

Susret je svakako iskorišten i za pitanje izgradnje novoga mosta kraj Brčkog s obzirom na to da je prostorno-planska dokumentacija s hrvatske strane definirala kuda bi išla pristupna cesta. U kontekstu prometnog povezivanja na južnom dijelu ministri su razgovarali o kapitalnom projektu brze ceste Mostar - Široki Brijeg - Grude odnosno Zagvozd - Imotski, a pritom je objašnjeno kako Hrvatska s BiH treba dogovoriti spojnu točku.

Pitanje prometnog povezivanja, a osobito potrebu ubrzanja kretanja ljudi, ideja i roba između RH i BiH Forto je ocijenio kao jedan od prioritetnih procesa na kojemu se mora raditi, naglasivši i pitanje europskih integracija.

''Put BiH u EU prolazi kroz Hrvatsku i moramo otvoriti svoje granice prema vama. Očekujemo suradnju i pomoć'' rekao je Forto.

Prijelazi

Susret svakako treba promatrati i u kontekstu brže i bezbolnije prilagodbe bosanskohercegovačke poslovne zajednice, posebice proizvođača i izvoznika prehrambenih proizvoda, uvjetima na granici, a u svjetlu ulaska RH u schengenski prostor.

Poslovna zajednica je jasna kako je potrebno osposobiti veći broj graničnih prijelaza za prijevoz lako kvarljivih roba, uz istodobne reforme unutar BiH koje uključuju što žurniju digitalizaciju, ali i pravodobno osposobljavanje za sustav ETIAS koji nas čeka iduće godine.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore dr. sc. Vjekoslav Vuković potvrdio je za Večernji list kako je dogovoreno da se, uz dva postojeća prijelaza opremljena za fitosanitarni pregled (Bijača i Gradiška), opremi još jedan, a to će biti Svilaj, dodavši kako će BiH nastaviti lobirati i da Izačić dobije isti tretman.

Tisuću kilometara duga granica između BiH i RH sama po sebi znači međusobnu usmjerenost na vanjsku trgovinu, a kad se tomu doda i činjenica da BiH izvozi značajan dio svojih prehrambenih proizvoda u RH te zemlje članice EU-a, jasna je potreba uvođenja promjena.