Znate li da u vrtu postoje dobri i loši susjedi? Koje biljke saditi blizu, a koje se nikako "ne vole"

I u vrtu postoje dobri i loši susjedi. Uz očuvanje plodnosti tla i bioraznolikosti, primjenom plodoreda i bioloških metoda učinkovito se mogu smanjiti pojave bolesti i štetnika.

Zanimljivo predavanje o pravilnom kombiniranju kultura u povrtnjaku, u sklopu 3. festivala Župski pjat, ovog je tjedna održala dr. sc. Ivana Paladin Soče, agronomkinja u Zavodu za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku.

Kako se najčešće kombiniraju biljke koje se međusobno izravno pomažu, koje štite od bolesti i štetnika, a koje poboljšavaju tlo za naredne kulture poput biljaka koje se koriste za zelenu gnojidbu?

Na ova pitanja ipak valja tražiti odgovore stručne osobe, jer, kako kaže sugovornica, internet je prepun proturječnih tvrdnji.

"Postoje biljke koje se međusobno izravno potiču u rastu i razvoju, poput kombinacije mrkve s graškom, lukom ili blitvom, kao i celera s lukom. Posebno zanimljivi su primjeri biljaka koje se međusobno štite od štetnika. Klasičan, ali i dalje učinkovit primjer je sadnja luka i mrkve – luk svojim mirisom odbija mrkvinu muhu, dok mrkva istovremeno štiti luk od lukove muhe. Istaknute su i biljke koje pozitivno djeluju na druge kulture kroz poboljšanje rasta ili otpornosti. Tako se, primjerice, preporučuje sadnja kamilice oko luka, dok se hren sadi oko krumpira, gdje može imati zaštitnu ulogu i doprinijeti boljem razvoju biljke. S druge strane, u pravilu se ne preporučuje sadnja biljaka iz iste porodice u neposrednoj blizini. Razlog je što imaju slične potrebe za hranjivima te su podložne istim bolestima i štetnicima",  primjeri su koje navodi Ivana Paladin Soče.

Upravo slijedom navedenoga, nije preporučljivo saditi peršin i selen jedno pored drugog, ali, prema savjetima agronomkinje, između ovih kultura dobro će doći kadifice.

Uz mahune se sade kukumari, pored njih salata, a salata je poželjna među rajčicama.

Navodi i osobni primjer vrlo uspjelih rajčica posađenih na mjestu gdje se sezonu prije sadio bob.

Grahorice, naime, obogaćuju tlo dušikom, time povećavaju plodnost i umanjuju potrebu za kemijskim gnojivima.

Tikvice su dobri susjedi paprikama, a kamilica patatama, bobu kadulja. Dakle, i neke vrste aromatičnog bilja se sade uz glavne kulture jer imaju pozitivno djelovanje na njihov rast i razvoj.

"Kao zanimljiv i često zanemaren primjer, izdvaja se dragoljub, Tropaeolum majus L., koji se preporučuje saditi uz rubove gredica. Ova biljka djeluje kao prirodni 'čuvar vrta' jer odbija lisne uši, a istovremeno privlači štetnike poput gusjenica i puževa, čime štiti osjetljivije kulture poput rajčice, krumpira, tikvica i krastavaca",  preporučuje sugovornica.

Kada je riječ o zaštiti bilja, važno je prepoznati prve znakove napada štetnika u povrćarstvu, poput vrlo čestih lisnih uši, tripsa i koprivine grinje. Paladin Soče naglašava važnost pravovremenog djelovanja i korištenja bioloških metoda zaštite.

Ipak, dodaje kako je odnos između pojedinih biljaka složen i često ovisi o nizu okolišnih čimbenika, zbog čega ga nije jednostavno definirati, piše Dubrovački vjesnik. 

Iako na internetu i u stručnim publikacijama postoji velik broj primjera dobrih i loših susjeda, takve informacije potrebno je uzeti s oprezom i prilagoditi konkretnim uvjetima uzgoja.

Zaključno, ističe važnost cjelovitog pristupa koji povezuje pravilan uzgoj, ekološku ravnotežu i nutritivnu kvalitetu hrane.