Zašto voćke zamijene jesen za proljeće?

U mnogim se voćnjacima dogodio fenomen-voćke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala čudnom da nije prouzrokovana nestabilnim vremenom tijekom ljeta.

Činjenica je da su velike vrućine koje su se smjenjivale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih mehanizama biljke. Jer treba znati da biljke tj. voćke imaju nevjerojatne mehanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi, pa čak i od štetnika.

Preživljavanje

Stoga zadivljuje način na koji su voćke nastojale preživjeti ekstremna kolebanja temperatura preko ljeta. Zbog kolebanja temperatura voćke su prešle u stanje mirovanja, prenosi Agroportal. 

Uvjetno rečeno, voćke su prešle u fazu u kojoj su inače zimi, a sve kako bi izbjegle potpuno sušenje. Sve svoje funkcije svele su na minimum, što znači da su aktivnoscvti disanja lista, ploda i stabla svedene na najmanju moguću mjeru. A kako je ljeto završilo blago i kišovito, voćke su se opet potpuno aktivirale što znači da su počele kretati u novu vegetaciju.

Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali. Osim toga,tokom nekih godina pokazalo se je da u našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pretjerani rez može prouzročiti ožegotine na plodu i onemogućiti nastojanje biljaka da puste mladicu, list i cvijet.

Inače, stručno rečeno mirovanje voćaka uvjetuju biljni hormoni dormeni, od kojih su najvažniji etilen i apscisna kiselina, koji se i nakupljaju krajem vegetacije.

Hormoni 

Završi li vegetacija rano u jesen, hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. Čim se hormoni pod utjecajem hladnoće razgrade, a temperature zraka porastu, započinje novo vegetacijsko razdoblje.

Jedno je sigurno, pupovi koji su procvjetali za iduću godinu su izgubljeni. Ali, bude li zahladilo, dio cvjetova ipak se neće otvoriti, pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipak mogle dati mali urod. Međutim, treba znati da ovakav neravnomjeran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo, pa ono zahtijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima.

Osim toga, uskoro je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom dušika (N). Takve formulacije su 8- 16-24, 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr.

Također ne smijemo izostaviti ni prskanje voćaka bakrom (prije svega koštićavih) u cilju suzbijanja Monilije laxe. Period od početka do kraja opadanja lišća idealan je i za jesensku sadnju voćaka koja se u našim krajevima pokazala i više nego dobrom. Zašto?

Zato što kod sadnice posađene u ovom razdoblju korijen raste već od samog trenutka otkad je u zemlji. Tako za vrijeme nešto toplije i vlažnije jeseni korijen prođe tzv. prvu fazu rasta da bi na proljeće već dobro ukorijenjen, ušao u proljetnu fazu rasta te je time i znatno spremniji za vegetaciju u odnosu na biljku koja je posađena na proljeće.