Za bolje povrće najlon se treba mijenjati svake godine
Povrtlari juga Hercegovine znaju se pohvaliti trajnošću najlona na svojim plastenicima pri tome licitirajući imenima proizvođača.
Čak se kao primjeri navode proizvođači kojima primjerice četverogodišnji najlon, izdrži po osam, pa čak i više godina.
Za razliku od tog stereotipa, u tvrtki „Adria Hishtil“ iz Gabele kod Čapljine, vodećem proizvođaču i izvozniku presadnica povrća u BiH, iskustvo je potpuno drukčije.
''Mi mijenjamo plastike, odnosno krovne najlone na plastenicima svake sezone. Glavni razlog su prljave kiše, kao i činjenica da se nalazimo u polju pa se dosta čestica prašine zalijepi za najlon. To je fizičkim putem jako teško očistiti, odnosno učinkovitost je vrlo mala, tako da smo se u posljednje tri sezone uvjerili, pogotovo u zimskom razdoblju koje je nama vrlo bitno zbog uzgoja hidroponskih sadnica, da najlone treba mijenjati. Sunce je krucijalni čimbenik koji nama daje prednost pred konkurencijom.
Dakle, konkurencija je puno veća i puno bogatija, međutim, Bog nam je dao podneblje s puno sunčanih sati i to sunce moramo maksimalno iskoristiti. Uz umjetna svjetla koja imamo, a ona su pripomoć, sunce je glavni faktor za uzgoj dobrog sadnog materijala. Tako smo uvidjeli da sadnice brže napreduju, da su robusnije, vegetativno jače, da punije energije stižu na destinacije u tamni kontinent, što se kasnije pokaže kao jako dobra prednost.
Tako uzgojene sadnice svu akumuliranu energije i sunce koje pohrane u sebi tijekom sunčanih i lijepih dana koje imamo, kasnije manifestiraju kroz prve cvatove i prve pravilne plodove.
Prema tome, glavni razlog zbog kojeg svake sezone mijenjamo najlon je osunčanost. Što je veća količina svjetlosti, sunčevog svjetla, to su bolje sadnice'', kaže agronom Ivica Borovac, voditelj prodaje.
Ističe kako je malim proizvođačima je teško pratiti taj ritam, zato što je najlon, kao i drugi repromaterijal, prilično skup, tako da im je neizvedivo na ovaj način i uz ovakve proizvodne cijene, svake godine mijenjati najlone.
Prosjek je svake četiri, pet godina, čak i više, ali za to se, kako kaže Borovac, ne mogu kriviti ljude, jer jedno je tehnologija i što bi valjalo, a drugo koliko to financijski mogu podnijeti.
