Domaći vrtlari ovih dana dijele isti problem – mladi listovi raštike izjedeni su kao da ih je netko prosijao kroz sito. Rupe, prožvakani rubovi i oštećeni središnji izdanci postali su alarm za uzbunu u mnogim plastenicima diljem Hercegovine.
Iako na prvi pogled djeluje kao bolest, uzrok je gusjenica kupusnog leptira (Pieris brassicae) ili lisnih sovica, a rjeđe i puževi golaći. Gusjenice su mali, ali iznimno proždrljivi napasnici koji u samo nekoliko dana mogu potpuno ogoliti biljku, usporiti rast i uništiti cijeli red raštike.
Stručnjaci savjetuju da se listovi pažljivo pregledaju, posebno donja strana. Tamo se često skrivaju sitne zelene gusjenice ili se vide crne točkice – njihovi izmeti. Aktivne su ujutro i predvečer, a danju se skrivaju od svjetlosti. U početku napadaju mlade listove u sredini biljke – baš one koje vrtlari najviše cijene.
Umjesto agresivnih pesticida, preporučuje se biološki pripravak Bacillus thuringiensis (Bt) – potpuno sigurna bakterija koja napada samo gusjenice. Djeluje brzo, unutar 24–48 sati, a ne šteti ni pčelama ni ljudima.
Prskanje treba obaviti navečer, po mirnom vremenu, i ponoviti za tjedan dana. Na tržištu se može pronaći pod imenima poput Dipel DF, Biobit XL ili Thuricide.
Za manje nasade učinkovit je i mehanički pristup – jednostavno pregledati biljke i ručno ukloniti gusjenice. Starinski, ali još uvijek najbolji način kad ih nema previše.
Prirodni repelenti mogu biti pravo rješenje. Čaj od pelina ili koprive preporučuje se prskati svakih 5–7 dana. Mješavina češnjaka i ljute paprike odbija leptire koji polažu jaja, a biljke poput metvice, lavande i kadulje pomažu u sprečavanju ponovnog napada. Uz to, protivinsektna mreža u plasteniku doslovno zatvara vrata leptirima i sprječava polaganje jaja na listove.
Ako se na listovima vidi trag sluzi, moguće je da su krivci puževi golaći. U tom slučaju pomažu mamci na bazi željeznog fosfata (Ferramol) ili prirodni materijali poput pepela i dijatomejske zemlje, koji odbijaju puževe.
Održavajte plastenik prozračnim i suhim. Redovito uklanjajte oštećene listove. Povremeno prskajte ekstraktom koprive radi jačanja otpornosti biljke.
Jedan od iskusnih mostarskih vrtlara koji je podijelio fotografije oštećenih listova za Bljesak.info kaže: “Gusjenice su mi pojeli gotovo pola redova u nekoliko dana. Nakon što sam primijenio biološki pripravak i čaj od pelina, nove mladice ponovno rastu zdrave.”
Fotografije iz plastenika jasno pokazuju kako nekoliko neprimjetnih gusjenica može u nekoliko dana pretvoriti bujnu raštiku u sito. Ipak, uz pravodobnu reakciju i malo prirodne zaštite – biljke se mogu spasiti bez ijedne kapi kemikalije.
Raštika, kraljica zimskog vrta, zaslužuje posebnu pažnju. Gusjenice i puževi neće nestati sami, ali dobra vijest je da se mogu pobijediti prirodnim metodama – bez štete za okoliš i zdravlje.
Ako primijetite prve rupe na listovima – reagirajte odmah.
