Voćnjak: Zašto i kada ostaviti lišće ispod drveta?

Gomila opalog lišća svake jeseni ostaje ispod drveća. To ima svoje prednosti i mane. Kako bi održali zdravlje stabala, voćnjaka i dvorišta potrebno je procijeniti ostaviti ga ili ukloniti lisnu masu.

Radi se o jednostavnom, jeftinom i svima dostupnom materijalu koji pozitivno utječe na drveće, voćna stabla, bioraznolikost i zemljište. S druge strane, u njemu se krije opasnost. Sve ovisi od situacije na terenu koja se mijenja iz godine u godinu, piše Agroklub.

Prednosti ostavljanja malča

Puno je razloga da ostavite opalo lišće. Prije svega to je prirodan ciklus koji možete vidjeti u šumi. Tako se recikliraju biljna hraniva, a istovremeno se štiti korijen i podnožje stabla tijekom hladnih zimskih dana.

U procesu truljenja, biljna hraniva se oslobađaju i poboljšavaju karakteristike zemljišta ispod krošnje. To je jeftin način da ojačate imunitet drveća i smanjite upotrebu gnojiva.

Ovakav malč je dom za mnoge životinje, prvenstveno kukce, od kojih su mnogi korisni. Osim toga, mnogi od njih prezimljavaju u plitkom površinskom sloju zemljišta, a malč im je dodatni sloj zaštite.

Zašto ukloniti ostatke ispod drveća?

U nekim slučajevima potrebno je sve ispod drveća ukloniti, jer može nanijeti štetu. Opalo lišće je vrijedan biološki materijal, ali njegovo djelovanje ovisi od trenutne situacije.

Prije svega biljni ostaci ne smiju imati znakove bolesti. Često su izvor infekcije za sledeću godinu. Zaraženi listovi, opali i mumificirani plodovi se moraju ukloniti, odnijeti što dalje. U suprotnom, na proljeće dolazi do razmnožavanja patogena koji se uz kišu i vjetar širi na zdrava stabla.

Pored korisnih insekata, osica i matica bumbara, u malču prezimljavaju štetnici. Uklanjanjem možemo smanjiti brojnost mnogih štetnih kukaca. Također, veći je napad glodavaca i puževa na malčiranom području.

Osim ispod krošnje, potrebno je tijekom jeseni obaviti sanitarnu rezidbu. Uklanjaju se sve zaražene i slomljene grane i mumificirani plodovi. Grane od rezidbe iznijeti iz voćnjaka ili dvorišta, jer i one mogu postati izvor zaraze. Često ih naseljavaju lišajevi, gljivice, razni insekti zbog čega postanu prijetnja zdravim stablima.