Voćari upozoravaju: Zasadi pod infekcijom, šteta milijunska

U voćarskoj proizvodnji sam 48 godina i nikad nije bila teža godina.

Ovako Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, odgovara na pitanje što je proizvođačima donijela 2023. godina, a ona će, tvrdi, kada se sve stavi na papir, u konačnom zbiru prikazati loš kvalitetu voća, manji broj zasada, pad proizvodnje i, nažalost, sve veći broj voćara koji napuštaju voćarstvo.

Kruške, trešnje, breskve...

Nijedna sorta, tvrdi Dojčinović za "Nezavisne novine" nije mogla da izdrži katastrofalne vremenske uvjete koji su vladali na ovom podneblju.

"Teško je bilo od same zime, bilo je tada povoljno za sve, u smislu rada, osim za biljke. Kasnije su počele niske temperature, pa kiše, puno vlage. U samoj fazi cvjetanja imali smo lošu situaciju i tu smo već izgubili dio roda na određenim vrstama", pojašnjava on te dodaje:

Pročitajte još

Traže se radnici za utovar eutanaziranih svinja, poznata i dnevnica

"Rod kruške je potpuno izgubljen, neće ga gotovo ni biti u berbi. Kod trešnje je još gora situacija. Najbolje je nepovoljne uvjete podnijela breskva, ima malo više plodova, ali tu imamo malu proizvodnju. Kada je u pitanju jabuka, neke sorte su potpuno izdale, neke su dosta dobre, ali je loš kvalitetu zbog loše oplodnje", kaže Dojčinović.

Dodatan udar na voćke bile su i infekcije, kojima su, navodi on, nažalost, pogodovale velike količine padalina, a onda na to visoke temperature.

"Gotovo 60 posto zasad je pod infekcijom. To su na desetine milijuna KM štete. I nešto što je ostalo zdravo su male količine, koje nemaju krupnoću, odnosno kilažu. Nemamo što tu pričati o cijeni, to je vrlo loša industrijska roba, pitanje je hoće li moći zadovoljiti tržišne potrebe", poručuje Dojčinović.

Na pitanje hoće li biti voća za ishranu, Dojčinović kaže da je i to upitno.

Neisplativo

"Ništa mi to nismo mogli zaštititi, jer ne možemo svaki dan vršiti tretmane zato što bismo potpuno ubili i ovo malo što ima. Ali ne bi nam ovdje pomogla ni ekonomija Japana. Vremenski uvjeti su isključivi krivac što smo izgubili ovu godinu", odgovorio je Dojčinović, koji je naveo i s kojim problemima se voćari još suočavaju.

"Mi imamo problem sa zaštitnim sredstvima. Niko ne vrši kontrolu toga, da li oni imaju dovoljno aktivne materije. Inspektori će morati izvršiti kontrole u vezi s tim pitanjem. Imali smo također jako malu subvenciju za prošlu godinu, a visoka su ulaganja, imamo ogroman broj radnika, to su desetine hiljada dnevnica, a nisu nam mogli dati ni milijun KM, koliko smo tražili da bismo malo smirili proizvođače. Brojni su voćari koji nisu naplatili zaštitna sredstva ni u prošloj godini, zaduživali su se i za nova. Zato mislimo da će ove godine dosta voćara napustiti proizvodnju i da će možda taj broj biti i čak do 50 posto. A znate, tko jednom napusti ovaj posao, taj se više ne vraća njemu", naglasio je Dojčinović.

Resorni ministar Savo Minić svjestan je teške situacije u voćarstvu, ali podsjeća da je ova godina izuzetno loša i za ostale poljoprivredne grane te da je veoma teško očekivati da se "izvuče kec iz rukava" u smislu novih financijskih sredstava.

"Mi smo podigli sve premije za voća s dva milijuna KM na četiri milijuna. Tako smo pokušali maksimalno da pomognemo voćarima. Ali na drugoj strani, morate shvatiti da ne možemo izaći s bilo kakvim novčanim obećanjem, jer i rod pšenice je loš, imali smo plamenjaču na krumpiru, imamo afričku svinjsku kugu koja hara Semberijom", ističe Minić za "Nezavisne novine".

Teška godina

On navodi da se postavlja i pitanje kako urediti prodaju i izvoza voća.

"Imali smo sastanak prije nekoliko dana da se uvežemo s nekim velikim tržnim centrima. Imamo obećanje jedne firme iz Gradiške da će vršiti otkup svih proizvoda koji mogu ići dalje na tržište, da vidimo i što će ići u preradu. Jako je kompleksna situacija. Ali sigurno ćemo se angažirati dobro", naveo je Minić.

A ako se ispostavi točnom ona narodna izreka da se "po jutru dan poznaje", i iduća godina bit će teška za voćare.

"Vrlo teška i neizvjesna iduća godina. Imamo veliku zarazu u našim zasadima. Ono što je svinjska kuga kod svinjara, bruceloza kod ovčara, to je u biljnoj proizvodnji infekcija. Zna se da se cvjetni kup formira u drugoj polovici lipnja i prvoj polovini srpnja. Tad treba da je najbolje zdravstveno stanje, a mi sada imamo katastrofu", zaključio je Dojčinović.