VIDEO | Počela berba grožđa u Hercegovini - jako loša godina za vinogradare

Rujan je mjesec kada se u Brotnju i Hercegovini tradicionalno vrši berba grožđa (trganje), a da će ovo biti jedna od godina u kojoj će grožđa biti manje radi vremenskih neprilika i bolesti u razgovoru za Fenu potvrdio je i glavni enolog Vinarije Čitluk Tihomir Prusina.

''Nažalost, moram reći da je u mojih 39 godina radnog staža ovdje u Vinariji Čitluk ovo najlošija godina berbe u Brotnju, automatski i u Hercegovini. Tu ću isključiti Vinariju Čitluk, neke velike vinogradare i vinare koji su uspjeli zaštiti grožđe. Danas u Brotnju imate vinograde gdje ni ceker grožđa nema na 1.000 loza, peronospora (ili plamenjača) je učinila svoja'', izjavio je Prusina koji je otkrio i razlog toga.

Intenzivna kiša

''U jednom trenutku bilo je sedam dana intenzivne kiše, ako ste tretirali lozu nekim kontaktnim ili drugim sredstvom, u to vrijeme loza nije mogla asimilirati ta organska sredstva da bi se zaštitila. To je bio kratak period. Oni uporni ljudi koji su intenzivno radili u ovim abnormalnim uvjetima, dakle umjesto od 8 do 14 dana razmaka tretiranja u normalnim uvjetima, uspjeli su spasiti svoju lozu jer su je tretirali peti ili šesti dan'', objašnjava glavni enolog Vinarije Čitluk te dodaje kako je tu bitan faktor odigralo i slušanje struke.

Ljudi koji su uspjeli spasiti svoje vinograde imaju grožđa jednako kao i prošle godine, a jednaka je ostala i kvaliteta.

''Tjedan dana već trgamo, ove je godine kvaliteta grožđa koje je ostalo identična lanjskoj godini. Vinograde koji su nastradali, sada ih je bitno sačuvati za narednu godinu berbe. Peronospora je tu, preintenzivna je i nikada nije bila ovakva, trebat će odraditi finu rezidbu i nakon toga dva zimska prskanja protiv te bolesti kako se ona ne bi proširila i u narednu godinu. Znamo da sve bolesti vinove loze prezimljavaju na tlu i opalom lišću, kapljice kiša, rose i vjetrovi nose tu bolest i šire je dalje. Treba biti oprezan da bismo nešto imali i naredne godine'', upozorava on.

Kako kaže, veoma bitnu ulogu igraju vinogradarski položaj, nagibi, kameniti tereni, veća nadmorska visina.

''U Brotnju je najviše stradalo područje čitlučkog, čerinskog i hamzićkog polja. Ti vinogradi se nalaze na nižim nadmorskim visinama, a to je ovisilo i o tome koliko je gdje palo kiše. Istočni dijelovi Brotnja poput Tepčića, Dobrog Sela su imali manje oborina i uspjeli su zaštititi vinograde'', rekao je Prusina.

Za razliku od privatnih i malih vinogradara Vinarija Čitluk je u potpunosti sačuvala svoje vinograde.

''Vinarija je sačuvala 100 posto svoje vinograde, kod nas nema bolesti jer smo išli ranijom zaštitom. Mi imamo pet plantažnih vinograda, na svakom je diplomirani inženjer agronomije koji sve nadzire. I mene osobno se dosta puta pozove za savjet, više u vinskom segmentu, ali to je bilo učestalije prije tridesetak godina. Ljudi su se educirali, zapamtili su moje savjete, koriste ih i to mi je drago'', kazao je.

Veće cijene grožđa i vina

Manja količina grožđa utjecati će i na formiranje njegove cijene, kao i na cijenu vina.

- Cijene grožđa i cijene vina već polako idu prema gore, osobito kod onih koji imaju manje količine. Čujem da su neki već stavili cijenu od 2 KM po kilogramu, dok je prošle godine bilo 1,10 do 1,30 KM, a negdje i do 1,50 KM. Smatram da je cijena od 2 KM neka objektivna cijena. Netko ide i do 2,50 KM, ali to ovisi o položaju i kvaliteti. Nije ista kvaliteta grožđa na dubokom tlu i na tlu koje je 'škrto'. Na škrtom tlu žilavka je otpornija i daje bolju kakvoću, a blatina voli nešto dublja tla – pojašnjava Prusina.

Izvoz u Japan, Nepal, SAD, Njemačku

Vinarija Čitluk je najstarija i najveća vinarija u BiH te ima veliki izvoz.

''Vinarija Čitluk više od pedeset posto svog asortimana izvozi, u zemlje EU, susjedne zemlje. Veoma smo zadovoljni, jedino čime nismo zadovoljni je izvoz na kinesko tržište kojega je poremetila pandemija koronavirusa. Nama je ogroman vjetar u leđa davalo kada nam ode sedam do deset kontejnera crvenog (crnog) vina visoke kakvoće i dobrih cijena, a sada je to nešto manje. Izvozimo u 25 ili 26 zemalja, čak i u Nepal. Vjerujem da smo možda čak prva vinarija koja je to uradila, ne samo na prostoru bivše Jugoslavije, nego i srednje Europe'', pohvalio se Prusina.

Vinarija Čitluk također izvozi i u Japan, SAD, Njemačku, a posebno je istaknuo liniju "Teuta" koja ima devet vina.

''Liniji smo dali ime po Teuti, moćnoj ilirskoj kraljici koja je vladala ovim prostorima. U toj liniji imamo: žilavku, žilavku selekciju, rosế na bazi blatine, 'Amforu' (prezrelo grožđe koje je dva mjeseca bilo na dropu, maceriralo i od kojeg se dobije narančasto vino), blatinu, trnjak, vranac, plavac mali i 'Tribus' (u kojemu se nalaze hercegovačke sorte vranac, blatina i trnjak u istom omjeru). Naša vina imaju dobru cijenu i odličnu kvalitetu i nemamo problema s njihovom prodajom'', naglasio je.

Osim tradicionalnih sorti, Vinarija Čitluk ima vinograde i francuskih, talijanskih i drugih sorti od kojih pravi ostala vina, a poseban hit su cuvee vina, fuzija vina od različitih sorti, godišta ili vinogradarskih položaja.

''Jedno od naših najnovijih izdanja je i cuvee bijeli, mješavina francuskih sorti chardonnaya i sauvignon bijelog u omjeru pola-pola, koje je bilo hit na tržištu prošle godine. Radili smo i cuvee crveni Percento, gdje smo stavili 40 posto cabernet sauvignona, 30 posto francuskog merlota te syraha'', rekao je.

Crna vina imaju bolje zdravstvene benefite

Primijetio je kako u posljednje vrijeme bolje idu bijela i laganija vina jer ljudi danas konzumiraju laganiju hranu, ali da crna vina imaju bolje zdravstvene benefite.

Hercegovina, a posebno čitlučko vinogorje, poznata je po sortama žilavke i blatine, koje u posljednje vrijeme na raznim vinskim natjecanjima redovno iza sebe ostavljaju poznate svjetske sorte.

''To me uvijek pitaju, gdje se nalazimo na vinskoj karti svijeta. Ima nas, a posebno me raduje što žilavku i blatinu nitko na svijetu nema, nego mi u Hercegovini. To je naš adut. Kod nas ima dosta malih proizvođača, količine nisu dostatne za izvoz vina da bi se ušlo u neke lance. Ono na čemu se posebno treba poraditi je i marketing naših vina. Koliko BiH ima veleposlanstava po svijetu, vjerujem da bih samo na prste ruku nabrojao koja imaju naša hercegovačka vina i to treba promijeniti. Na marketingu se slabo radi, za nas se zna u regiji, a u svijetu malo tko zna za žilavku i blatinu i tu ima dosta prostora za popravak. Dosta ljudi pije francusko ili talijansko vino jer su strana, a sigurno je da možda kvalitetom, većina njih, na domaćem tržištu nije dobra kao naša vina'', zaključio je Prusina.

Brotnjo, ili šire područje općine Čitluk, nadaleko je poznato po svojim vinima, a ovaj se vikend u ovom hercegovačkom mjestu održava i najstarija vinska manifestacija u regiji, Dani berbe grožđa.