Uvjeti uzgoja brokule

Brokula pripada porodici kupusnjača (Brassicaceae). U 100 g glavica sadrži, 87-91 g vode, 3-4 g sirovih bjelančevina, 4-6 g ugljikohidrata. Ima visok sadržaj karotena te joj se zbog vrijednih sastojaka pripusuju antikancerogena svojstva. Korijen brokule sličan je korijenu ostalih kupusnjača, stabljika visine 100 cm, listovi su na srednje dugim peteljkama sivozelene do plavičastozelene boje.

Na vrhu stabljike formira se zbijena cvat s cvjetnim pupovima zelene, ljubičaste, žute ili bijele boje. Ako se ne ubere pravovremeno, grane se izdužuju te brokula gubi tehnološkuvrijednost.

Uvjeti uzgoja brokule

Kultivari za zimski i ozimi uzgoj (duže vegetacije) moraju proći kroz vernalizaciju u trajanju od 2 – 4 tjedna na temperaturama nižim od 10°C. Vernalizacija je potrebna kako bi iz vegetativne faze prešli u generativnu.

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C dok je minimalna 5°C a maksimalna 35°C. Optimalna temperatura rasta je 15 – 18°C (nakon sjetve ili sadnje optimalne temperature su od 20 – 24°C) dok je minimalna temperatura rasta 5°C, piše Agroportal.hr.

U povoljnim uvjetima cvat se zameće nakon 20 – 25 formiranih listova (ako su temperature više od povoljnih tj. iznad 20°C, produljuje se vegetativna faza te je broj razvijenih listova do početka generativne faze veći).

Ako su u vrijeme formiranja cvata temperature više od optimuma, cvatovi su sitniji, brže postaju rahli te prije procvatu.

U vegetativnoj fazi brokula je otporna na niske temperature dok cvat smrzava pri temperaturi od -5°C.

Tlo

Srednje teško i dobro strukturirano tlo je najpovoljnije za uspješan rast i razvoj brokule, uz to optimalni pH je između 6 – 6,8. Brokula bolje podnosi zaslanjenost tla od cvjetače. Dobra opskrbljenost tla vodom neophodna je za uspješan uzgoj dok nasad brokule može stradati zbog stagnirajuće vode. U kontinentalnom području uzgaja se proljetna i jesenska brokula, u mediteranskom jesenska, zimska i ozima dok se ljetna može uzgajati u područjima gdje srednja dnevna temperatura ljetnih mjeseci ne prelazi 20°C

Sjetva i sadnja

Za jesenski uzgoj brokula se rasađuje u srpnju, a za berbu će dospjeti u listopadu i studenome. Može se računati da će brokula biti za berbu 100-120 dana nakon sjetve. U primorju gdje bi zime trebale biti blage, može se uzgajati kao zimski usjev, a berba se može očekivati tijekom prosinca do ožujka. Uzgaja se iz presadnica, kada biljka ima 4-5 dobro razvijenih listova. Razmak sadnje biljaka u redu je 30-40 cm, a razmak između biljaka je 70 cm, čime se ostvaruje sklop od 35 000 - 45 000 biljaka po hektaru.

Njega nasada

Nekoliko dana nakon rasađivanja pregledava se stanje usjeva, a ako nedostaje više od 10 % biljaka prazna se mjesta popunjavaju. U cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo-zračnog režima te razbijanja pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla. Prva se obavlja 3-5 dana nakon sadnje, a iduće nakon svakog natapanja. Međuredna obrada provodi se sve dok se redovi ne zatvore. Na manjim površinama brokula se može i nagrtati, kako bi oblikovala adventivno korijenje. Korovi u usjevu brokule, osim kultivacijom i okopavanjem mogu se uništavati i herbicidima.

Berba

Brokula se bere kad dostigne određenu veličinu glavice, ali obavezno prije otvaranja cvjetova. Vršni cvatovi mogu biti promjera od 8-20 cm i mase 150-650 g. Nožem se reže cvat i dio vršne stabljike u dužini 15-20 cm. Nakon skidanja vršnih pupova potrebno je 15-20 dana da bi se dovoljno razvili i bočni cvatovi. Postrani (sekundarni) cvatovi su manjeg promjera, od 3-8 cm i manje mase. Za upotrebu u svježem stanju uglavnom se koriste vršni (primarni) cvatovi, dok postrani služe za preradu i konzerviranje. Prinosi ovise o mnogo čimbenika, pa tako varira od 5-35 t/ha, piše Agroklub.com