UN zabrinut za BiH: Sve više gladnih, poljoprivrednici prepušteni sami sebi

Izuzetno visoka stopa inflacije od 14,1 posto početkom ove godine drastično je povećala troškove života građana i ozbiljno ugrozila pojedine privredne grane. Ilustrativan primjer je sektor poljoprivrede, objavljeno je u preporukama Ujedinjenih naroda vlasti u BiH.

Troškovi sirovina su porasli, neke i do 200 posto, s posljedičnim povećanjem cijena svih životnih namirnica, pa je tako pšenično brašno poskupjelo za 55 posto, govedina za 31 posto, mlijeko za 62 posto, puter za 42 posto, šećer za 53 posto, a jestivo ulje čak 118 posto.

Voće i povrće na komad

Ovo su statistički podaci iz Izvještaja o procjeni globalne, višedimenzionalne krize na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini za period rujan 2021. do rujna 2022. godine, koji je pripremila Organizacija Ujedinjenih naroda (UN) za hranu i poljoprivredu.

Osim toga, 2023. godine Razvojni program UN-a (UNDP) proveo je dvije procjene i to Mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini i Brzu procjenu sigurnosti opskrbe hranom za ranjive kategorije stanovništva u Bosni i Hercegovini, a koje su ukazale na stupanj nesigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini, ali i ponudile set strateških preporuka za pomoć u rješavanju ovog izazova. Procjene su podržane kroz Globalni fond UN-a za održivi razvoj.

Pročitajte još

Nikad teža godina za poljoprivrednike, gase se gazdinstva

I sve to je, ponovo, utjecalo na građane. Nažalost, negativno, jer je oslabila njihova kupovna moć.

U takvom ekonomskom i društvenom okruženju, u kojem je život i proizvođačima i potrošačima kompliciran i gdje cijene transporta, usluga i robe rastu, posljedice najteže pogađaju one koji najmanje zarađuju i koji su u opasnosti od još većeg siromaštva. U tom kontekstu možemo citirati sve češće navode trgovaca da građani i dalje kupuju voće i povrće na komad, jedan krumpir ili paradajz, dvije paprike... Nemaju više dovoljno ni za kilogram.

Izvještaj o procjeni također opisuje odgovor domaćih vlasti na ovakvu situaciju. Izvještaj je dio seta dokumenata pripremljenih za podršku vlastima na svim nivoima u odgovoru na izazove s kojima se suočava poljoprivredni sektor u BiH i globalno.

Vlast ne mari za poljoprivredu

U ocjeni se ističe da je odgovor BiH na krizu u poljoprivrednom sektoru pokazao nedostatak koordinacije između različitih organa vlasti, što je odlagalo reakcije i mjere pomoći, a sve zbog rascjepkane administrativne strukture bez kohezije i usklađenosti.

Iz tog razloga, mjere usmjerene na sprječavanje i ublažavanje posljedica krize, premda blagovremene i dobrodošle, pokazale su se kao nedovoljne. Ključna mjera na državnom nivou bilo je smanjenje carina na gnojiva iz uvoza iz trećih zemalja. Resorna entitetska ministarstva povećala su izdvajanja za poljoprivredu i uvela mjeru direktne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalnog iznosa marži na osnovne životne namirnice i druge artikle.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH Ingrid Macdonald naglasila je da je i navedena publikacija UN-a ukazala na neusklađenost poljoprivrednih politika u BiH.

"S pravom se može reći da poljoprivredne politike i intervencije podijeljene između svih administrativnih nivoa koliko ih ima u BiH ne mogu doprinijeti snažnijem razvoju poljoprivredne proizvodnje. Bh. poljoprivrednici su u utrci s dobro organiziranim poljoprivrednim industrijama u regiji i globalno. Uz to, BiH ima najniža izdvajanja za poljoprivredu u regiji Zapadnog Balkana, a trgovinske barijere za uvoz su najniže u Europi. Posljedično, BiH je u promatranom periodu zabilježila trgovinski deficit od -2,50 milijuna u prehrambeno-poljoprivrednom sektoru. Također, studija pokazuje da su većina poljoprivrednih proizvođača u BiH mali posjednici. Kako bi im se pomoglo da nastave s proizvodnjom sada s porastom cijena poljoprivrednih sirovina, entitetska ministarstva poljoprivrede snizila su minimalni prag veličine poljoprivrednog gazdinstva i obima proizvodnje", ističe Macdonald.

Pročitajte još

Nema kraja: Hrana skuplja za 10,2 posto

Potezi domaćih vlasti u BiH i budžetska sredstva koja izdvajaju nisu adekvatna, jer su, kako naglašava Macdonald, ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor nedovoljna da doprinesu snažnijoj konkurentnosti domaće proizvodnje.

"Čak su i financijske subvencije u poljoprivredi neravnomjerno raspoređene. Na primjer, oko 65 posto je usmjereno na jedan sektor, u slučaju BiH na sektor proizvodnje mlijeka, dok preostalih 35 posto podijeljeno na sve ostale lance vrijednosti", ističe Macdonald.

Bez podrške

Sve navedene činjenice u publikaciji najbolje osjećaju proizvođači i poljoprivrednici koji prehranjuju svoje obitelji zarađujući u poljoprivrednim djelatnostima.

Kako Bosna i Hercegovina nije imala popis poljoprivrede od 1960-ih godina, dakle, preko 70 godina, nadležna entitetska ministarstva imaju baze podataka samo o registriranim proizvođačima, u svrhu subvencija, koje ni približno ne pokrivaju ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Pročitajte još

U BiH zbog afričke svinjske kuge eutanazirano više od 25 tisuća životinja

A u takvim okolnostima, gdje poljoprivrednik koji obrađuje 100 hektara zemlje ima isti status kao pojedinac koji iz razonode obrađuje svoju baštu, gdje su subvencije nedovoljne i neravnomjerne, sve je više proizvođača koji odustaju i okreću se drugim djelatnostima, što može biti katastrofalno i velika prijetnja izumiranju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, a time i poljoprivredne proizvodnje. U tom slučaju bi to dijelom bio razlog smanjenja proizvodnje hrane, s negativnim posljedicama na cjelokupno stanovništvo.

Sve navedeno može se staviti u kontekst s rezultatima UNDP-ovih procjena sigurnosti hrane među ugroženim kategorijama stanovništva i stanja javnih kuhinja u zemlji. Procjena se fokusirala na najugroženije kategorije stanovništva, one koji su izostavljeni iz sustava socijalne zaštite i prepušteni sami sebi u svakodnevnom unosu hrane.

Rezultati ankete 175 ispitanika i 250 domaćinstava širom zemlje otkrili su da je postojeća ekonomska nestabilnost uzrokovala porast nesigurnosti hrane među najugroženijim u odnosu na godine pandemije.

Često bez obroka

Čak 77 posto ispitanika je u riziku od nedostatka hrane i nesigurnosti u hrani, dok 32 posto ispitanika sebe svrstava u kategoriju "nesigurnosti hrane", zbog čestih uskraćivanja obroka.

Procjena je također pokazala da su osobe koje su izostavljene iz sustava socijalne zaštite u većem riziku od kronične nesigurnosti hrane od onih u sustavu i da su prepuštene same sebi kada je u pitanju osiguranje narednog obroka.

Pročitajte još

Niski prinosi, visoke cijene: Izazov pred hercegovačkim vinarima

Više od 18.500 u stanju potrebe širom Bosne i Hercegovine 2022. godine dobilo je pristup besplatnim obrocima kroz različite oblike javnih kuhinja.

U cijeloj zemlji postoji 55 javnih kuhinja koje zadovoljavaju potrebe za hranom onih kojima je pomoć potrebna – poput umirovljenika, nezaposlenih, samaca roditelja, porodica s niskim primanjima, osoba s invaliditetom, Roma. Međutim, tu je i 70 lokalnih samouprava bez javnih kuhinja koje ne nude usluge ishrane najugroženijim kategorijama stanovništva.

Kako naglašava rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini Steliana Nedera, pravo na hranu je ljudsko pravo, koje osigurava da sva ljudska bića žive bez gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti.

Naglasila je da je potrebno temeljito djelovanje u smislu politika kako bi se osnažio sustav socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini i osiguralo da se pravo na hranu podjednako poštuje. Također je istaknula da će u rujnu 2023. godine, UNDP, sa zajednicama, vlastima i privatnim sektorom, podržati niz javnih dijaloga širom zemlje kako bi pomogao u određivanju prioriteta mjera politika za ublažavanje nesigurnosti hrane u zemlji.

Apel

Vratimo li se na početak teksta, lako je zaključiti da je uređen poljoprivredno-prehrambeni sustav jedino adekvatno sustavno rješenje za jednostavnije, pristupačnije i jeftinije osiguravanje hranom svih kategorija stanovništva, uključujući najranjivije.

"Što se tiče preporuka za rješavanje svih navedenih problema, smatramo da je neophodno utvrditi zajedničke poljoprivredne politike u zemlji, odnosno uskladiti poljoprivredne politike i povećati budžetska izdvajanja za poljoprivredu, ali i investicije. S tim u vezi, posebnu pažnju skrećem na pretpristupne fondove EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj. Dodatno, potrebno je promijeniti trgovinske politike i usvojiti mjere koje će domaće proizvođače zaštititi od dampinga uvoznih cijena i nelojalne uvozne konkurencije, a domaće tržište od povećanja cijena na svjetskim tržištima. Također je potrebno uvesti ad hoc mjere u kriznim situacijama, poput smanjenja uvozne takse, čime se smanjuju i carine na prehrambene artikle, poljoprivredne sirovine, opremu", zaključila je Macdonald, apelirajući na sve nivoe vlasti u BiH da bolje razumiju ulogu i doprinos koji žene mogu dati razvoju poljoprivrednog sektora.

Nužne su sveobuhvatne politike u cilju jačanja sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini te osiguranja jednakog poštivanja prava na hranu, kao i da nitko ne bude izostavljen. Treba iznova razmotriti socijalne usluge s aspekta sigurnosti hrane, uz unapređenje modela javnih kuhinja, infrastrukture i resursa. Ovi napori se moraju povezati s efikasnim mjerama za povećanje zaposlenosti, poboljšanje egzistencije i smanjenje siromaštva, posebno među najugroženijim kategorijama stanovništva.