Svjetski je Dan zemljišta: Bujične poplave moraju biti posljednji alarm da se nemar zaustavi
Svjetski dan zemljišta obilježava se svake godine 5. prosinca kao sredstvo za usmjeravanje pažnje na važnost zdravog zemljišta i zalaganje za održivo upravljanje resursima zemljišta.
Generalna skupština UN-a odredila je ovaj datum, 2014. kao prvi službeni Svjetski dan zemljišta, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Negativni ljudski utjecaj
Dr. Nermin Rondić iz Instituta je na početku skupa upoznao prisutne o značaju ovog datuma i odluci UN-a da se u svijetu obilježava Dan zemljišta.
Centralnu temu skupa "Rizici od bujičnih poplava u Bosni i Hercegovini” elaborirao je profesor Šumarskog fakulteta Sarajevo dr. Muhamed Bajrić, koji je ukazao na činjenicu da su bujične poplave unazad petnaestak, dvadeset godina postale veoma aktualne, počevši od 2014. godine kada je bilo pogođeno slivno područje rijeke Bosne, posebno lokaliteti Topčić Polja i Željeznog Polja, gdje su te bujične poplave izazvale ogromne materijalne štete, pa sve do katastrofe u Donjoj Jablanici, odnosno širem lokalitetu Konjica, Jablanice,Fojnice i Kreševa.
"Ono što se događa posljednjih dvadeset i više godina, odnosno klimatske promjene nažalost koje sve češće uzrokuju ekstremne klimatske događaje koji se u ovakvim situacijama odlikuju u ekstremnim padavinama. Donja Jablanica je nažalost zahvaćena ciklonom gdje je na brani hidrocentrale Jablanica izmjereno 323 milimetra padalina, a na mjernoj stanici u Neretvici izmjereno čak 411 mm padalina za petnaest sati. Takve količine padalina uvijek izazivaju ekstremne događaje kao što su bujični tokovi, a bujični tokovi su tokovi koji predstavljaju na neki način rezultantu pojave velike količine voda i erodiranog materijala koji se nalazi na tim brdsko-planinskim terenima", istakao je profesor Bajrić.
BiH je po svojim karakteristikama dominantno brdsko-planinska zemlja gdje preko sedamdeset posto površine ima nagib preko dvanaest - trinaest stupnjeva, odnosno oko dvadeset i pet i više. Takvi tereni su "idealni" za razvoj bujičnih poplava.
"I onda nam samo još dodatno treba da se pojave ekstremne količine vode koje izazivaju ovakve poplave i nažalost ono što je u BiH posebno izraženo, to je negativni antropogeni utjecaj gdje zbog ljudskih aktivnosti koje su nažalost najčešće negativne, gdje lokalno stanovništvo u tim brdsko-planinskim predjelima krče šume, gdje se poljoprivredna proizvodnja odvija na nagibima na kojima ne bi smjela da se odvija ili na nagibima gdje se može odvijati, odnosno raditi poljoprivredna proizvodnja, ona se ne radi uz odgovarajuće agrotehničke mjere, tako da je taj rizik od bujičnih poplava značajno povećan. I nažalost, ono što je karakteristično za BiH, ulaganja u ovu problematiku su skoro nikakva, skoro da ne postoji, a da bi se ova problematika ublažila, mi bilo kakvim ulaganjima u ovu problematiku ne možemo riješiti problem, ali ga možemo značajno ublažiti ako se provode na vrijeme. Znači te preventivne mjere su trebale da se provode prije pedesetak i više godina da bi se pravi efekt takvih mjera osjetio u ovo današnje vrijeme", istakao je profesor Bajrić.
Zagađenje tla, vode...
Dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je govorio na temu "Utjecaj životinjskog otpada na zemljište i okoliš".
"Zemljište je sfera u kojoj ljudi žive, i iz zemljišta koristimo brojne resurse za naš život i koristimo ga kao izvor hrane, kao izvor materijala za proizvodnju i na mnoge druge načine. Iz zemljišta vrebaju brojne opasnosti, za zdravlje i za našu materijalnu imovinu, tako da moramo voditi veliku brigu o našem zemljištu da bismo zaštitili zdravlje stanovništva i našu materijalnu sigurnost. Svjedoci smo, posebno mi na ovim područjima, da se u zadnje vrijeme dešavaju ekstremne vremenske promjene kao rezultat klimatskih promjena. To sve ima utjecaj na zemljište, uz neodgovoran odnos ljudi prema zemljištu kroz djelatnosti industrije, poljoprivrede, čak i medicine, dovodi do zagađenja zemljišta koje onda to zemljište nama često postaje beskorisno ili izvor dodatnih problema", istakao je Durmišević.
Skup je organiziran za zdravstvene profesionalce, sanitarne, veterinarske i tržišne inspektore, ali i predstavnike udruženja zadrugara s područja ZDK. Zaključak skupa je da se ulaganje mora provoditi desetljećima, kontinuirano i da je ulaganje višestruko manje od štete koju bujične poplave naprave, uz nenadoknadive gubitke u ljudskim žrtvama.
Stručnjaci na skupu su naveli primjere da su ulaganja od 50-ih godina prošlog stoljeća rezultate u zaštiti terena dala tek u ovom vijeku, te da nemar kojim se desetljećima unazad u BiH ne ulaže u zaštitu, iako se sredstva odvajaju (ali i nenamjenski troše) moraju biti posljednji alarm prije budućih novih i sve češćih katastrofalnih događanja.
