Stručnjaci iz 20 država razmijenili znanja i iskustva o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima

Tuzla je proteklog vikenda bila domaćin jubilarnog, desetog izdanja Međunarodnog kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, jednog od najznačajnijih regionalnih znanstvenih skupova posvećenih pčelama, pčelarstvu i apiterapiji. Održan u hotelu Salis, kongres je još jednom potvrdio kako je Bosna i Hercegovina snažna točka na međunarodnoj znanstvenoj i pčelarskoj karti, te kako Tuzla ima poseban simbolički značaj kao grad u kojem je kongres nastao prije deset godina.

Ovogodišnji skup okupio je sudionike iz dvadesetak država, s više od 40 znanstvenih i stručnih radova, nizom plenarnih i pozvanih predavanja, panel-diskusija, poster prezentacija i zaključaka usmjerenih na unapređenje pčelarske prakse, kvalitete meda i razvoj međunarodne suradnje. Kongres je otvoren konferencijom za medije, a potom je uslijedio bogat dvodnevni program.

Kongres su zajednički organizirali Udruženje za prehranu i dijetetiku BiH, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka (Hrvatska) i Univerzitet u Tuzli, uz snažnu podršku pčelarskih udruga, akademskih institucija, gospodarskih partnera i javnog sektora.

Jubilarno izdanje označilo je povratak kongresa u grad u kojem je osnovan. Profesor Midhat Jašić, predsjednik Organizacijskog odbora i osnivač kongresa, tijekom ceremonije otvaranja istaknuo je važnost kontinuiteta i međunarodnog rasta ovog skupa.

"Za nas je ovo više od kongresa – to je zaokružen krug, simbol ustrajnosti i jedinstva. Kada pogledamo put koji smo prešli, vidimo kako naš kongres raste iz godine u godinu, okupljajući znanstvenike, pčelare, profesore, istraživače i partnere iz sve većeg broja zemalja", poručio je Jašić. Posebno je naglasio kako je zemlja partner ovogodišnjeg kongresa Republika Turska te kako je Malezija, kroz uvažene profesore i istraživače, dala snažan doprinos međunarodnom karakteru skupa.

Ključne teme dvodnevnog skupa

Tijekom dvodnevnog rada sudionici su razmijenili najnovija znanja iz područja apiterapije, klimatskih promjena, digitalnih inovacija u pčelarstvu, kvalitete i standardizacije meda, ekonomskih i tržišnih kretanja, sigurnosti hrane te značaja pčelinjih proizvoda za javno zdravlje.

Pčelinji proizvodi već desetljećima privlače pozornost medicinske i nutricionističke zajednice zbog snažnih antibakterijskih, protuupalnih i imunomodulatornih svojstava. Globalni trendovi pokazuju rast potražnje za prirodnim, funkcionalnim prehrambenim i farmaceutskim proizvodima, zbog čega med, propolis, matična mliječ i drugi pčelinji derivati dobivaju sve važnije mjesto u zdravstvenim sustavima brojnih zemalja.

Na kongresu je posebno naglašeno kako klimatske promjene predstavljaju najveći suvremeni izazov za pčelarstvo. Poremećaji vegetacije, ekstremne temperature i smanjenje medonosnih resursa već utječu na preživljavanje pčela i prinose meda.

Stručnjaci su naglasili nužnost ubrzanog djelovanja kroz selekciju otpornijih matica, bolje upravljanje pašnim resursima, uvođenje inovativne opreme i razvoj međunarodnih istraživačkih projekata usmjerenih na ublažavanje klimatskih posljedica.

Jedna od središnjih tema bila je i borba protiv patvorenog meda, globalnog problema koji pogađa velike i male proizvođače. Sudionici su se složili kako su jačanje laboratorijskih kapaciteta, standardizacija analiza i bolja institucionalna koordinacija ključ zaštite i kupaca i domaćih proizvođača, posebno uz sve snažniju konkurenciju na međunarodnom tržištu. Naglašena je važnost brendiranja lokalnih sorti meda i razvoja specifičnih proizvoda koji odražavaju tradicionalnu i ekološku vrijednost regije.

Inovacije, uključivanje mladih, javno zdravlje...

Ni segment inovacija nije ostao po strani. Predstavljene su nove digitalne tehnologije, pametne pojilice, napredni nadzor pčelinjih zajednica i suvremene formulacije proizvoda od meda, što pokazuje da pčelarstvo postaje sve više tehnološka, a ne samo tradicionalna grana poljoprivrede. Kongres je naglasio potrebu snažnijeg povezivanja znanosti i industrije kako bi inovacije brže prelazile iz laboratorija u praksu.

Jedan od važnih zaključaka bio je razvoj edukativnih i inkluzivnih programa, posebno za mlade. Predstavljeni su primjeri dobre prakse poput dječjeg programa “Apikultura – slatka priča iz vrtića”, a sudionici su podržali intenzivnije uključivanje mladih generacija kroz radionice, obuke i istraživačke projekte. Regionalna suradnja također je istaknuta kao nužan korak za zajedničko rješavanje izazova poput bolesti pčela, tržišnih nestabilnosti i klimatskih rizika.

Snažnu podršku pružili su Pčelarska udruženja Tuzlanskog kantona, Hrvatska akademija tehničkih znanosti, Komora glavnih farmaceuta TK, EHEDG – Europska grupa za higijensko inženjerstvo i dizajn, Vlada TK, Grad Tuzla, Ministarstvo poljoprivrede TK, BH Pošta, AS Grupa, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Tvornica cementa Lukavac, Grad Kakanj, Farmaceutska komora Tuzla, Skupština TK, Grad Srebrenik, Bingo Tuzla, FARM SCALE Srebrenik i Zada Pharmaceutical Tuzla.

Kongres je završen usvajanjem rezolucije kojom se potvrđuje kako su pčele i pčelinji proizvodi od vitalne važnosti za očuvanje okoliša, sigurnost hrane, javno zdravlje i održivost poljoprivrede. U završnoj poruci profesor Jašić poručio je:

"Neka vas ovaj jubilej inspirira na sljedeće desetljeće još produktivnije i inovativnije. Tuzla je mjesto gdje je naš kongres rođen i gdje se uvijek vraća, snažniji i spreman za nove iskorake."

U usvojenoj Rezoluciji istaknuti su regionalna suradnja, edukacija i uključivanje mladih, inovacije kao ključ napretka, ekonomske perspektive i tržište, kvaliteta i sigurnost meda, zaštita okoliša i bioraznolikosti, utjecaj klimatskih promjena na pčelarstvo te značaj pčelinjih proizvoda kao resursa za javno zdravlje. Ovogodišnji skup još jednom je potvrdio kako je kongres ostavio snažan temelj za sljedeće godine, podižući standarde i očekivanja u ovoj oblasti.