Pčele sanjaju poput ljudi
San više nije rezerviran samo za ljude i sisavce. Znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu otkrili su da pčele tijekom sna pokazuju moždanu aktivnost sličnu onoj kod ljudi, čime se otvaraju nova vrata u razumijevanju sna u životinjskom svijetu, objavio je Earth.
U istraživanju provedenom uz pomoć visokotehnoloških mikroskopa, znanstvenici su snimali moždanu aktivnost pčela tijekom noćnog odmora, s fokusom na antenske režnjeve – dio mozga odgovoran za obradu mirisa.
Kada su pčele spavale, njihove neuronske mreže prelazile su u sinkronizirano, tiho stanje identično obrascima koji se viđaju kod ljudi u fazi dubokog sna.
Pčele "sanjaju" mirise
Tijekom sna, pčele – baš kao i ljudi – smanjuju osjetljivost na mirise, reagirajući samo na one najvažnije. Neuronske strukture poznate kao glomeruli pulsiraju usklađeno, slično obrascima karakterističnima za duboki san kod sisavaca.
Znanstvenici su razvili algoritam koji s 93 % točnosti prepoznaje kada je pčela budna, a kada spava. Također su izradili virtualni model pčelinjeg mozga kako bi simulirali stanje sna i otkrili ključnu ulogu neurotransmitera GABA – tvari koja usporava moždanu aktivnost kod ljudi i pčela tijekom sna.
San pomaže pčelama u konsolidaciji pamćenja – primjerice, kako zapamtiti lokaciju izvora nektara ili kako izvesti poznati "waggle dance", komunikacijsku plesnu rutinu među pčelama. Istraživanja pokazuju da se tijekom sna u njihovom mozgu reproduciraju uzorci kao da ponovno proživljavaju dnevne aktivnosti.
San – univerzalni jezik života?
Znanstvenici upozoravaju da san kod pčela nije tek znanstvena znatiželja. Stresori poput pesticida, gubitka staništa i klimatskih promjena mogu ozbiljno poremetiti njihove obrasce spavanja, što bi moglo imati teške posljedice po oprašivanje i očuvanje ekosustava.
Otkriće sugerira da su se obrasci sna razvili znatno ranije u evoluciji nego što se dosad mislilo. “Pčele nam pružaju jedinstvenu priliku da proučavamo san na razini pojedinačnih neurona – što kod ljudi nije moguće,” izjavio je voditelj istraživanja Albrecht Haase.
Zaključuju kako ova otkrića ne samo da nas približavaju svijetu insekata, već i potvrđuju univerzalnu važnost sna – za pamćenje, zdravlje i preživljavanje.
