Što se događa s povrćem nakon otapanja snijega i velikih minusa?

Snijeg je prirodni izolator i dokle god ga ima, temperatura oko biljaka, bez obzira na vanjsku je stabilnija, oko 0°c te su srce biljke i lišće zaštićeni.

No, kada se snijeg otopi, tlo se razmoči, listovi ostanu goli, biljke pokrenu sokove, a nakon toga najčešće dođu i duboki minusi te vjetar.

U tom slučaju dolazi do pucanja staničnih stijenki u listovima zbog čega oni izgledaju kao skuhani, ofureni.

Njihovo tkivo isušuje vjetar, uslijed velikih i dugotrajnih minusa može doći do oštećenja vršnih pupova i srži biljke, posebno kod onih koje sadrže puno vode u listu, kao što su blitva, grašak, salata i sl.

Kako reagiraju pojedine zimske kulture?

Raštika, lisnati i kelj pupčar su vrlo otporni. Istina, stradaju im vanjski listovi, ali srce ostaje živo. Nakon mraza, kao što smo već pisali, budu čak slađi.

Također, vrlo je otporan crveni luk te češnjak. Mogu im eventualno posvijetliti vrhovi ili se osušiti, no lukovica ostaje neoštećena.

Blitva i špinat su nešto osjetljiviji, listovi joj najčešće polegnu te postanu tamni i vodenasti.

Od biljaka koje ste sijali u jesen za proljetnu berbu, najosjetljivija je salata kojoj najčešće nastradaju vanjski listovi. Grašak podnosi hladnoću, ali ne voli izmjene nižih i viših temperatura te vlagu.

Što raditi s uvelim listovima?

O bilo kojoj kulturi da se radi, za sada ih ne dirajte! Naime, bez obzira što su im listovi uveli, oni su i dalje korisni jer štite biljku od niskih temperatura, štite njezino srce iz kojega će se oporaviti kako budu dolazile više temperature.

Njihovo rezanje ili otkidanje može doprinijeti i pojavi biljnih bolesti. Kod luka i češnjaka možete eventualno odrezati suhe vrhove, ali također kada prođe opasnost od vrlo niske temperature.

Iako najčešće izgleda "mrtvo", navedeno povrće se uglavnom oporavi nakon ovakvih pojava. Kada dođe stabilnije, toplije vrijeme, tada ćete ukloniti i uvele, gnjile listove ili će, primjerice grašak, potjerati nove, a stare nećete niti primijetiti.

Možete li koristiti smrznute dijelove biljke? Da, ali samo ako list nije kašast, sluzav, nema miris truleži niti pljesnive dijelove.

Kako zaštititi biljke od daljnjeg smrzavanja?

U slučaju da niste do sada, tlo oko biljaka zaštitite malčem, slamom, suhim lišćem, sijenom, kompostom, ali pazite da ne zagušite srce biljke.

Možete koristiti i agril jer čak i jedan sloj čini razliku. U slučaju da su dnevne temperature više, tada ga skinite, ali navečer opet vratite. Nikada nemojte namjerno skidati snijeg s agrila.

U ovo doba godine niti slučajno nemojte gnojiti dušikom jer taj element potiče rast, bujanje, a biljka je onda vrlo osjetljiva na proljetni mraz i izmjene temperatura, piše Agroklub. 

Nakon zime, u rano proljeće, lagano prorahlite tlo te dodajte kompost. I pustite biljke same da pokažu što je preživjelo.