Što koči bolji uzgoj smokava u Hercegovini?
Uzgoj smokvi u Hercegovini mogao bi postati svojevrsni brend ako bi dobio veći značaj, te podršku države.
Iako je posljednjih godina uzgoj smokve udvostručen, Hercegovina ima samo oko 50 hektara zasada, što ni približno ne zadovoljava potrebe bh. tržišta, a bez subvencije države, nemoguće je očekivati nove zasade, ističu u Federalnom Agromediteranskom zavodu u Mostaru.
Hivzo Šator jedan je od najvećih uzgajivača smokve u Hercegovini. Uzgojem se bavi 20 godina i svaki atom energije, ljubavi, znanja i vlastitih sredstava je, kaže, uložio u smokve. Na parcelama u Lokvama kod Čapljine
trenutno ima oko 3 hektara nasada sa kompletnim sustavom navodnjavanja.
Godišnje proizvede od 20 do 30 tona, no cilj mu je, kaže, za nekoliko godina dostići 50 tona godišnje. Većina smokve proda se svježa, jer su cijene visoke. Za sušenje i preradu se niti ne proizvodi dovoljna količina, tako da je naše tržište preplavljeno uvoznim suhim smokvama i prerađevinama od smokve iz zemalja regije, preko Italije, Turske, pa sve do Irana.
Poticaji po hekatru nasada smokve postoje, ali su dovoljni tek za održavanje postojeće proizvodnje, kažu u Federalnom agromediteranskom zavodu. Ulaganje je jedino moguće oživjeti subvencijama. Tek tada bi se moglo govoriti i o brendiranju jedne od autohtonih voćki Hercegovine, jedne od raširenijih i cijenjenih voćki Mediterana.
