Spriječite trulež šljiva kućnim pripravcima

U nižim krajevima ubrzo se završava berba šljiva. Trulež plodova redovno se javlja u voćnjacima, čak i onim u kojima je prije berbe odrađena kemijska zaštita. Bolest, Monilia fructigena, brzo se širi i ne treba joj puno vremena da zahvati plod. Najviše su i najčešće obolijevanju izloženi plodovi koji su u sjeni ili oštećeni od tuče, savijača, osa i stršljenova.

Povećana vlažnost i kišno vrijeme praćeno povremenim pljuskovima idealni su za širenje bolesti, naročito nakon dugotrajnog sušnog perioda.

Spore se šire s jednog na drugi plod zahvaljujući vjetru i insektima i često se događa da u krošnji vidimo i po nekoliko mumificiranih plodova koji na sebi imaju bijele konidije. Do širenja dolazi i tijekom transporta, dodirivanjem i pritiskanjem plodova, kao i za vrijeme čuvanja u skladištima, a poznato je da se šljiva ne može dugo čuvati u hladnjačama.

Propadanje plodova i stabala

Monilia fructigena često se zajedno javlja sa Moniliom laxa, bolešću sušenja cvjetova i grana šljiva koja se pojavljuje poslije cvjetanja, ali je prisutna u voćnjaku i poslije berbe. Poznato je da ova bolest uzrokuje sušenje plodova, grana, pa i propadanje kompletnih stabala, piše Agroklub. 

Pročitajte još

Mostarsko blato: Ubrane tone paprika koje idu na tržište EU

Ako se šljiva bere za rakiju, što je uglavnom slučaj u ovoj godini, trešnjem i kupljenjem zrelih plodova, u roku od dva do tri dana, dolazi do pojave truleži jer se ne pazi na to da se plodovi ne oštete. Imajući u vidu da je ova godina bila sušna, došlo je do ranijeg zrenja pojedinih sorti, kao i neravnomjernog zrenja na sortama čija je berba u tijeku, pa se događa da dosta plodova opada zbog čega se kupljenje opalih plodova vršilo u nekoliko navrata.

Poželjna ljetna rezidba

Do manje pojave bolesti dolazi ako se radi i ljetna rezidba jer nema zadržavanja vlage u unutrašnjosti krošnje, a plodovi su više izloženi suncu. Što se tiče upotrebe zaštitnih sredstava u voćnjacima u kojima se primjenjuju kemijske metode, odnosno, pesticidi, posljednje prskanje trebalo bi da se izvrši tri tjedna prije berbe jer nema mnogo sredstava dostupnih na tržištu, s karencom od sedam ili 14 dana.

S upotrebom insekticida ne bi se smjelo ići 14 dana prije berbe. U svakom slučaju, prilikom izbora fungicida i insekticida.

Pomaže i soda

Ako ne želite primijeniti pesticide, primijećeno je da se koliko-toliko efikasna zaštita plodova od truleži može postići upotrebom sode bikarbone, u dozi od kilogram i po do dva kilograma, u 1.000 litara vode. Soda će smanjiti površinski napon i umanjiti formiranje spora gljivice kojima je potrebna kisela sredina za formiranje i oslobađanje.

Dobra je i za smanjenje truleži plodova malina i ostalog voća. Uz nju se može dodati i nekoliko vrećica praška za pecivo koji ima sličnu ulogu.