Skuplja proljetna sjetva
Braća Hodžić iz sela Gornja Lukavica u Živinicama vlasnici su obiteljske farme od 50 muznih krava. Da bi osigurali dio potrebne hrane za svoje krave oni obrađuju oko 20 hektara zemljišta sijući uglavnom kukuruz za silažu. Nedavno poskupljenje nafte, đubriva i sjemena dovelo ih je u vrlo tešku situaciju pred proljetnu sjetvu.
''Razlika je možda oko nekih 120 KM po hektaru u odnosu na prošlu godinu i ovu sada godinu. To je đubriva, sjemena i nafta, oko 120 KM po hektaru. I to iziđe negdje, kako da vam objasnim, oko 2 500 KM skuplje samo za obradu'', kaže Nersudin Hodžić, poljoprivrednik iz Živinica.
Poljoprivrednici očekuju da županijska Vlada i lokalne vlasti hitno odgovore na iznenadna velika poskupljenja i pomognu im da uspješno urade proljetnu sjetvu. Ističu da će ova poskupljenja dodatno obezvrijediti njihov trud s obzirom na to da se otkupna cijena mlijeka s njihovih farmi, od 50 pfeninga po litri, ne mijenja duže od deset godina. Resorni ministar birokratski odgovara da će tražiti rješenje za ovaj problem, piše BHRT.
''Ono što ja mogu da ovdje kažem je svakako da ćemo tražiti, nakon analize, nakon prijedloga svih udruženja, da ćemo tražiti, vidjeti, kroz mogućnost rebalansa da povećamo taj iznos sredstava kako bismo pomogli našim poljoprivrednim proizvođačima. Danas smo u situaciji da imamo 4,5 milijuna KM novčane podrške za poticaje našim poljoprivrednim proizvođačima'', Suad Selimović, Privredna komora Tuzla.
Vlada Tuzlanskog kantona je u svom planu proljetne sjetve izračunala da će za zasijavanje blizu 52 000 hektara biti potrebno oko 73 milijuna KM.Ako Vlada s poticajima pomaže sa 4,5 milijuna KM, poljoprivrednici će morati osigurati oko 69 milijuna KM. Ovo znači da će morati ući u novi kreditni dug.
Jedan od ključnih problema sektora poljoprivrede u našoj zemlji je njegova neorganiziranost, ističu poljoprivredni stručnjaci. Usitnjenja poljoprivredna gazdinstva izložena su surovim tržišnim uvjetima, a država ne pronalazi mehanizme da zaštiti domaću poljoprivrednu proizvodnju. Ovo za direktnu posljedicu ima nekonkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje.
