Rast izvoza, pad uvoza

Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, usprkos negativnom utjecaju pandemije virusa korona, u protekloj godini zabilježio je rast izvoza od sedam posto, dok je zabilježen pad uvoza od pet posto, piše Srna.

"To je prvenstveno rezultat predanog i marljivog rada poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH, usprkos tome što su bili suočeni s ogromnim poteškoćama, otežanim transportom robe, kao i poremećajima na tržištu u vidu pada potražnje i prodaje roba", rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u osvrtu na Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Pročitajte još

Pala računica: Evo kakve će nam biti cijene i plaće

Košarac je pozdravio napore entitetskih vlada u kreiranju politika pomoći, sufinanciranja i poticajnih mjera za poljoprivredni sektor, priopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

"Smatram da sve institucije, u skladu s ustavnim nadležnostima, trebaju pružiti aktivan doprinos razvoju i nastavku poslovanja domaćih proizvođača i prerađivača. Zbog toga sam u potpunosti posvećen politici otvaranja novih tržišta, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje", naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, otvaranje tržišta EU, Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije značajna je prilika i dodatni poticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.

"Posebno nam je važno da našim poljoprivrednicima otvorimo europsko tržište sa 500 milijuna potencijalnih potrošača. Cijeneći kapacitet tog tržišta, nastavit ću da u pregovorima s Europskom komisijom insistiram na mogućnosti izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja, u nadi da će EU pokazati razumijevanje i uvažiti naše zahtjeve, u korist domaćeg poljoprivrednog sektora", rekao je Košarac.

Upozorio je kako Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za razdoblje od 2017. do 2020. godine pokazuje da je trgovinski deficit i dalje znatno visok, iako je u 2020. godini zabilježen njegov pad od osam posto.

"Na domaće tržište najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 posto. Statistika nam potvrđuje da bilježimo ogroman postotak uvoza iz EU, zbog čega smatram da je neophodno da zaštitimo domaću primarnu proizvodnju. To je ujedno i primarni motiv da se zalažem za uvođenje zaštitnih mjera, odnosno carina i prelevmana na uvoz svježeg i rashlađenog mesa iz EU", zaključio je Košarac.