Propada smilje - prirodno bogatstvo Hercegovine

Unatoč tomu što na širem području Hercegovine rastu mnoge vrste ljekovitih i aromatičnih trava te što je to područje bogato i različitim vrstama šumskih plodova, još uvijek ne postoje ozbiljniji organizirani otkup tih dragocjenih i zdravih prirodnih proizvoda, koji rastu u gotovo netaknutoj hercegovačkoj prirodi.

Prisjetimo se da se nekada Poljoprivredna zadruga Agroplod iz Čitluka, uz ostalo, bavila i organiziranim otkupom ljekovitog bilja, kojeg je na području Brotnja bilo, i još uvijek ima, napretek. Bilo je to vrijeme kad je, uz proizvodnju duhana i grožđa, sakupljanje ljekovitih i aromatičnih trava mnogim, osobito brojnijim hercegovačkim obiteljima, bilo dodatni (nekima i jedini) izvor prihoda za egzistenciju.

Treba se samo prisjetiti nekadašnjih nepreglednih kolona freza, traktora i kamiona punih suhog lišća i cvijeta smilja, vriska, kadulje, pirike, plodova drače i drugih korisnih biljaka, kako čekaju ispred čitlučke otkupne stanice, a slično je bilo i u ostalim hercegovačkim općinama.

Budući da su u akciji sakupljanja ljekovitog bilja sudjelovala i djeca, mnoge su hercegovačke obitelji, sakupljajući ljekovito bilje zarađivale podosta novca, javlja Večernji list. Osim što su u posljednje vrijeme na nepreglednim površinama kultiviranoga hercegovačkog krša zasađene plantaže smilja, kojima se ne nazire perspektivna budućnost jer su se mnogi opekli o obećanja da će brzo zaraditi silne novce, treba reći da se 30-ak zadnjih godina gotovo nitko u Hercegovini više ne bavi otkupom tih, farmaceutskoj industriji, prijeko potrebitih sirovina.

To je prava šteta jer, zbog nepostojanja organiziranog otkupa, svake godine u Hercegovini propadne na tisuće tona kvalitetnih listova, cvjetova i plodova tih korisnih biljaka, dok se istodobno po visokim cijenama u domaćim trgovinama prodaju gotovi farmaceutski proizvodi iz inozemstva, često upitne kvalitete.

S obzirom na to da pod utjecajem žarkog sunca na netaknutom hercegovačkom kršu rastu brojne vrste samoniklih ljekovitih i aromatičnih trava i šumskih plodova visoke kvalitete za koje je zainteresirana domaća i inozemna farmaceutska industrija, naprosto je neobjašnjivo kako netko opet ne krene s akcijom organiziranog prikupljanja i otkupa tih dragocjenih i vrlo traženih prirodnih proizvoda.

Ukoliko bi se našao kakav snalažljivi poduzetnik, koji bi u dogovoru s nekom farmaceutskom kućom, po pristojnim cijenama krenuo s otkupom ljekovitog bilja, zasigurno bi to za njega, a i za sve zainteresirane sakupljače, bio vrlo unosan posao. 

Recimo na kraju da, uz nepregledne površine hercegovačkih brda obraslih vriskom i kaduljom, u Hercegovini rastu još mnoge druge ljekovite i aromatske biljke i šumski plodovi. Spomenimo samo neke: bazga, broć, bršljan, divlja ruža, drača, gavez, glog, Gospina trava (kantarion), kamilica, kopriva, kupina, lipa, ljubica, majčina dušica...

Tako veliki broj korisnih biljaka, koje nam nudi ovo podneblje, trebao bi potaknuti na razmišljanje otvaranja pogona, ne samo za otkup već i za industrijsku preradu, u kojima bi se zacijelo moglo zaposliti mnogo ljudi. Možda će netko od budućih mladih stručnjaka krenuti u taj posao