Riznica zdravlja: Hercegovina ubrala 79 tona badema

U Hercegovini je u prošloj godini ubrano 79 tona badema. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, sa 7.500 stabala sposobnih za rod ubrane su 42 tone badema. Prosječan prinos po stablu iznosio je 5,6 kilograma.

Manji prinos zabilježen je u Županiji Zapadnohercegovačkoj gdje je ubrano 37 tona badema sa 5.270 stabala. Po stablu je ubrano prosječno 7 kg.

Iako mnogi svrstavaju bademe u orašaste plodove, oni zapravo spadaju u koštuničavo voće.

Razlikujemo gorki i slatki badem. Slatke bademe obično konzumiramo svježe, dok se gorki bademi uglavnom koriste za proizvodnju bademovog ulja.

Odgovara im klima

Razlog zbog kojeg u Hercegovini uspijevaju bademi svakako je klima koja ovoj biljci posebno odgovara.

Badem u fazi mirovanja podnosi temperature do -20 stupnjeva. Podnosi i visoke temperature do čak +50 stupnjeva. Bademi dobro podnose sušu, iako se za bolji urod predlaže navodnjavanje.

Razlikujemo više sorti badema, a u Hercegovini se najčešće sade sorte Ferragnese i Tuono.

Više istraživanja je bademe proglasilo najzdravijom namirnicom na svijetu. Izvrstan su izvor mnogih minerala i vitamina, zdravih masti, a pokazali su kao učinkoviti borac protiv raznih bolesti.

Jačaju imunološki sustav, reguliraju krvni tlak, razinu šećera u krvi, te smanjuju rizik od nastanka različitih vrsta raka. Izvrsni su saveznik za mršavljenje, te poboljšavaju plodnost.

Traženi i proizvodi od badema

Bh. građani su prepoznali badem kao zaista zdravu namirnicu, te ga sve više kupuju.

Osim svježih badema, čija cijena na bh. tržištu varira od 18 do 30 KM po kilogramu, vlada veliki interes i za proizvode od badema. Sve traženiji na bh. tržištu je maslac od badema, zatim mlijeko i brašno od badema.

Osim za jelo, bademi se koriste i u kozmetičke svrhe. Tako se proizvode razne kreme i sapuni na bazi ove zdrave namirnice.