Pozitivna priča: Budućnost je u tradicionalnim kulturama voća

Dragan Stanar iz Oštre Luke je od 2014. godine u slobodnom vremenu na plantažama površine preko 7 hektara zasadio orahe i lješnjake različitih sorti.

Na tih 7 hektara zasadio je orahe bugarske i američke sorte, dok je na 8 duluma zasadio lješnjake talijanske sorte.

Za Anadolu Agency je izjavio da je na ideju o uzgoju oraha i lješnjaka došao krčeči i uređujući djedovo zapušteno imanje na kojem ih je i zasadio.

"Razmišljajući kada se već uradi prostor što da zasaditi da ne bude prostor prazan došao sam na ideju da to bude orah, kasnije i lješnjak. Nisam znao puno oko toga pa sam krenuo čitati, proučavati. Ovdje, nažalost, ne postoje neka iskustva ljudi da se bave tim poslom i da imaju neka iskustva da mi mogu prenijeti, da mi mogu dati savjet ili sugestiju, već sam tako, koliko sam umio i znao snaći se, u literaturi da pročitam i pokupim što više, krenuo sam i prva parcela je ova na kojoj se sada nalazimo", rekao je Stanar i napomenuo da orah i lješnjak također zahtijevaju veliku zaštitu na početku vegetacije, te da su i njima mrazevi i niske temperature, koje su bile čak i u travnju, najveći problem.

S ovogodišnjom sadnjom 1.000 sadnica oraha završio je proces sadnje i rekao da će se ubuduće posvetiti njihovom, kao i uzgoju lješnjaka.

Za uzgoj oraha i lješnjaka odlučio se jer su tradicionalno voće na ovim prostorima, dok ima ljudi koji, prateći i medije i čitajući o svemu, zalutaju pa odu ka nekim kulturama koje nisu specifične za naše područje.

"To su obično sadnice koje su skupe, tu prvenstveno mislim na aroniju, na nekakve plantaže svega i svačega, na farme činčila, puževa itd. To su naprosto stvari kojima ljudi ovdje ne trebaju pridati pozornost  već se posvetiti kulturama koje su ovdje tradicionalne i koje imaju tržište i koje na ovom našem geografskom i klimatskom podneblju imaju budućnost", kazao je Stanar.

Rekao je da posao oko uzgoja oraha i lješnjaka obavlja s puno ljubavi, a ne iz ekonomskih razloga.
Svjestan je, kazao je, da će uzgoj oraha i lješnjaka jednog dana donijeti ekonomsku korist, ali da za tim neće žuriti jer, za razliku od ostalog voća, orah i lješnjak imaju svoju ambalažu koja ih štiti što mu omogućava da ih
na tržište plasira kad njihova cijena bude interesantna.

Stanar je, inače, diplomirani inženjer rudarstva i više godina obnaša funkciju načelnika općine Oštra Luka, ali je naglasio da će, bez obzira čime se u budućnosti bude bavio, voditi računa da plantaže oraha i lješnjaka ostanu na zavidnoj razini.

Najveću pomoć ima od dvojice sinova od 15 i 17 godina pri košenju trave, a Stanar se nada da će i oni za koju godinu zavoljeti ovaj posao i još više mu pomagati.

Najčešći gosti na plantažama su vjeverice, za koje Stanar u šali kaže da imaju sklopljen sporazum, tako da od njihove posjete nema velike štete.