Poljoprivredna proizvodnja u spektru digitalne evolucije
Predviđanja govore da će do 2050. na Planeti Zemlji živjeti 9.8 milijardi ljudi. S vremenom se poljoprivreda promijenila kako bi se prilagodila rastućoj globalnoj populaciji i trendovima koji su odraz novog doba.
Poljoprivrednu industriju uvelike određuju različiti propisi, subvencije i ekološki zahtjevi, a sve kako bi se proizvodnja digla na maksimalnu razinu. Tehnologija tipa GPS, autonomna vozila, softveri, IoT omogućuju sve precizniju proizvodnju s manjim gubicima, uz smanjenje troškova i uštedu vremena. Sinergija poljoprivredne proizvodnje i IT sektora najbolje se može vidjeti na sve većoj upotrebi senzora, AI i robota. Razina preciznosti koju nudi ovaj vid tehnoloških rješenja povećava proizvodnju, olakšava management i ograničava upotrebu kemijskih sredstava. Poljoprivredna proizvodnja ulazi u spektar digitalne evolucije, jer umjetna inteligencija i robotika preuzima mnoga područja djelovanja, smanjujući troškove proizvodnje a povećavajući učinkovitost.
Različite vrste specijaliziranih software-a nude beskrajne mogućnosti, kao npr. jasan pregled svih operacija u proizvodnim ciklusima, analitiku proizvodnje i planiranje, detaljne informacije o padavinama, razini vode, plodnosti tla, bolestima, individualnoj i grupnoj proizvodnji, razinama i korelaciji pojedinih parametara. Danas korekciju radimo na dnevnom nivou a odluke donosimo u realnom vremenu. Podaci se sele u oblake, čime brzina kojom dobivamo informacije i s istima postupamo poprima neslućene razmjere. Govorim o brzini kojom danas možemo doći do različitih iskustava i znanja koja doprinose razvoju ideja na globalnom nivou. Ovdje se nameće i faktor sigurnosti, zašto je to tako; recimo u USA je najnormalnija upotreba GHR ( goveđih hormona rasta u cilju povećanje proizvodnje), ili recimo CLA (konjugirane linolne kiseline) snažni antioksidansi, kojih ima puno više u mesu i mlijeku životinja koje su boravile na paši. Podaci o hrani jako su bitni za samog kupca, i u budućnosti će informacije o cijelom proizvodnom ciklusu i porijeklu nekog proizvoda biti sadržane u QR kodu, tako da će kupac prije nego što se odluči za kupnju, putem telefona biti u stanju da dobije sve informacije vezane za proizvod.
Rizik kao neizostavni dio svake poljoprivredne proizvodnje usko je vezan s procesom odlučivanja. Prilikom donošenja odluka bitno je znati koji su potencijalni rizici i kako ih što lakše identificirati i učinkovito upravljati njima. Strogo definirana pravila izvoza određena od strane WTO-a čine izvoz konkurentnijim. Različite vrste troškova, učinkovite metode uzgoja i dostupnost podataka olakšavaju procjenu tržišne vrijednosti autohtonih proizvoda. Analizom svih ovih podataka definiramo potrebne korake i korektivne mjere, a sve kako bi se suočili s tržišnim situacijama i izazovima. Praćenje najnovijih trendova na financijskim tržištima, pojednostavljeno rečeno burzovni indeks iliti opći trend kretanja tržišta
Moderna poljoprivreda u Izraelu nije stara ni 100 godina, a u vrhu su kad su neke proizvodnje u pitanju, predstavljaju najeklatantniji primjer pametne interakcije i implementacije tehnoloških rješenja. Dostupnost ovakvih tehnologija danas je osigurana putem učinkovitih internetskih alata i pametnih mreža. Za ispunjavanje zadatka nužno je akumulirati cijeli spektar aplikacijskih paketa i baza podataka jer je poljoprivredna proizvodnja skup mnogih malih područja, potreban je ocean informacija koje se unose i međusobno spajaju. Stoga je praktična opcija stvaranje tehnološkog rješenja za individualne potrebe. Preporučuje se da se dizajn sustava definira tek nakon preispitivanja zadatka, moramo izići iz tradicionalne metode stvaranja sustava prije ulaza kako bismo dobili praktične rezultate. Kompletan sustav moguć je samo nakon dokumentiranja cijelih podataka na jednu platformu. To je taj tzv model feed back, gdje spajamo iskustva s terena i znanje u cilju dobivanja što kvalitetnijeg modela koji će biti živ i operabilan.
Svaka država je priča za sebe, no ova regija pati od sličnih bolesti, pa se čini da bi i slična terapija dala učinkovite rezultate. Kad se 1984 Vlada Novog Zelanda suočila s krizom proračuna prvi korak je bio reforma tržišta i eliminacija 30 različitih poticajnih i izvoznih mjera za poljoprivredu. Jer je ekonomija te države puno ovisnija o poljoprivredi nego ekonomija USA. Zemlja je to koja ima približno jednak broj stanovnika kao i Hrvatska i BiH, oko 4,6 milijuna, a proizvodi dovoljno hrane za 40 milijuna stanovnika. Izvozi preko 90 posto proizvoda kad je u pitanju mlijeko, meso i vuna. Efekt eliminacije državnih potpora veoma se brzo osjetio na terenu, jer su farmeri proizvodili šta su htjeli, diversificirala se upotrebna vrijednost zemljišta i razvijali novi proizvodi. Vlada je isključivo poticala inovativnost i uvođenje novih tehnologija. Danas njihovi farmeri proizvode 2200 proizvoda od mlijeka, u usporedbi s prijašnjih 35! Vlada, ministarstvo ili tko god treba donijeti dugoročan plan mjera kad je poljoprivreda u pitanju.
