Poljoprivreda u BiH koristi podatke iz Jugoslavije!

Procjena štete za poljoprivrednike zbog prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) vjerojatno nije točna, jer BiH ne raspolaže ni približno dobrim statističkim podacima o poljoprivredi na osnovu kojih bi se mogao izvući bilo kakav dobar zaključak, objavile su Nezavisne novine.

Naime, kako je objasnio Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH, zadnja precizna i pouzdana statistika iz oblasti poljoprivrede rađena je još u bivšoj Jugoslaviji.

"Od tada nije rađen popis stanja u našoj poljoprivredi i to nam je jedan od prioriteta svih prioriteta za rad u sljedećem razdoblju. U popisu 2013. godine bilo je nekih samo vrlo okvirnih podataka o poljoprivredi, međutim taj obujam podataka nije ni približno dovoljan da bi se radila bilo kakva ozbiljnija analiza pa na osnovu toga izvršila dobra procjena efekata liberalizacije trgovine", istaknuo je Jukić za Nezavisne novine.

Razočaravajuća činjenica

Ove nalaze potvrdila je i Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH, koju su entitetska ministarstva poljoprivrede i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH angažirali da izvrši analizu efekata prilagođenja SSP-a. Iako podaci službeno još nisu objavljeni, entitetska ministarstva su obavijestila javnost da Svjetska banka maksimalni gubitak tarifnih prihoda procjenjuje na 51 do 68 milijuna maraka na godišnjoj razini.

Proskuryakova, pak, upozorava da su stručnjaci Svjetske banke, nakon što su započeli saanalizom i modelima, čija je metodologija, kako je naglasila, unaprijed usuglašena s bh. stranom, ustanovili da BiH jednostavno nema dobre statističke podatke.

"Veoma razočaravajuća činjenica koju smo ustanovili tijekom analize je da BiH nema dovoljno objedinjene podatke kako bismo procjenu izvršili s dovoljnom preciznošću koju su ljudi očekivali. Ja frustraciju tih ljudi razumijem, i sama sam razočarana, ali mi smo uradili ono što je bilo moguće", naglasila je.

Dodala je kako nije problem samo u tome što Svjetska banka nije mogla uraditi traženu analizu, već što će biti nemoguće formirati bilo kakvu poljoprivrednu politiku bez preciznih i lako dostupnih podataka.

Otežano s mjerama

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su Nezavisnim novinama kako oni u svojim analizama, kreiranju politika i strategija koriste Registar poljoprivrednih gazdinstava RS.

"Za naše potrebe koristimo se registrom i podacima koji se nalaze u njemu. A što se tiče statistike, obratite se zavodima za statistiku koji su, kao što je javnosti dobro poznato, imali različita mišljenja o metodologiji", naveli su.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže za Nezavisne da možda nije moguće uraditi kvalitetnu analizu, ali da se efekti mogu sagledati i s ovakvim dostupnim podacima.

"Oni vjerojatno misle na potrebu izrade poljoprivrednog popisa i slažem se da je to potrebno što prije uraditi. Nedostatak podataka otežava poduzimanje kredibilnih mjera, ali je još veći problem zadržavanje podataka samo za sebe, nespremnost da se razmjenjuju i da se napravi jedna zajednička baza podataka", rekao je Šarović.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS, kaže da se efekti prilagođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju osjete u praksi i da poljoprivrednicima ne treba nikakva statistika da se to dokaže. Dodao je da poljoprivrednici iz RS nemaju ništa protiv da se uradi bolja statistika, ali da ne dolazi u obzir da to bude povod da se taj sektor prebaci na razinu BiH.

Više pozitivnog

''Ako se svi usuglase o metodologiji kojom će napraviti dobru statistiku, to će biti sasvim dovoljno da se riješi taj problem. Mi vjerujemo da je u svakom slučaju bolje da se oblast poljoprivrede rješava na razini lokalnih zajednica, jer su tamo ljudi mnogo bolje upoznati s kapacitetima koje imaju", smatra on.

Proskuryakova kaže da postoje dva važna rezultata iz analize koju su uradili. Jedan se, kako je navela, odnosi na činjenicu da je za BiH, globalno gledano, više pozitivnih nego negativnih efekata kao posljedica liberalizacije trgovine.

"Osim toga, efekti prilagođavanja SSP-a su tek djelić ukupnih efekata kao posljedica liberalizacije trgovine. Čini mi se da je toliki fokus na ovo pitanje, u odnosu na mnoga druga pomalo vještački", navela je. Dodala je da je važnije da vlasti nađu načine kako da pomognu poljoprivrednicima da se što bolje pripreme za liberalizaciju, nego što se fokusiraju samo na pojedine segmente.

"Svjetska banka je spremna da bh. vlastima u tome pomogne", rekla je Proskuryakova za Nezavisne novine.