Poljoprivreda bez strategije: Propada veliki adut BiH

Bosna i Hercegovina ima veliki poljoprivredni potencijal, ali sve dok vlasti ne shvate ozbiljno reforme koje bi trebalo provesti da se ova grana gospodarstva uzdigne na potrebnu razinu, poljoprivrednici će biti nezadovoljni, a poljoprivreda slabija karika gospodarskog lanca.

I država je, odnosno jedan njezin dio, u Strategiji razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BIH 2015 -19, priznala kako joj ne ide najbolje.

''BiH i FBiH su proklamirale otvoreno domaće tržište za proizvode iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora, s čime je usuglašena i njihova vanjskotrgovinska politika. Pri takvoj vanjskoj ekonomskoj politici, država i entiteti u njoj funkcioniraju kao slabiji dio regije zapadnog Balkana i Europe. Ta pitanja tijekom proteklog vremena nisu adekvatno riješena, što je dovelo do slabe i unutarnje i vanjske konkurentnosti sektora'', navedeno je u Strategiji.

Veliki adut

S druge strane, iz Europske unije dolaze glasovi kako je poljoprivreda veliki bosanskohercegovački adut, ali da je potrebno ozbiljnije zaigrati na tu kartu.

Tako je nedavno zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon, pročitavši pismo tijekom konferencije u Sarajevu o poljoprivredom i ruralnom razvoju, naglasila kako je poljoprivredna politika od najvećeg značaja za našu zemlju i kako BiH ima veliki potencijal za ruralni razvoj, upravljanje hranom, ekoturizam i agroturizam.

Istaknula je kako bi veliki gubitak bio kada bi ovaj potencijal ostao neostvaren zbog nedostatka jedinstvenog glasa u poljoprivrednoj politici.

''Poljoprivredna politika je od izuzetnog značaja i jedna je od najstarijih politika Europske unije, a mi u Europskom parlamentu naglašavamo značaj zajedničke poljoprivredne politike u BiH u rezolucijama o izvještajima o napretku BiH'', rekla je Fajon.

Jedan glas u poljoprivredi traže i poljoprivrednici. Tako Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, govori za Bljesak.info da je najveći problem u poljoprivredi BiH nepostojanje Ministarstva poljoprivrede na razini države te nemogućnost korištenja Europskih fondova koji nisu tako mali.

''Dok se god vlast ne počne ozbiljno baviti ovim problemima, naša poljoprivreda će stagnirati i na kraju nestati'', rekao je Bićo.

Zahtjevan put

Iz federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kažu nam kako svaka zemlja u procesu pristupanja EU mora biti svjesna da treba prijeći zahtjevan put reformi.

''Isto se odnosi i na sektor poljoprivrede. Za sektor poljoprivrede smo na to obvezani člankom 95. SSP-a koji traži ne samo transponiranje zakonodavstva EU već i uvođenje politika i praksi EU u našu poljoprivrednu politiku. Da bi se to ostvarilo, nužno je da BiH postigne politički konsenzus kako bi pitanje EU integracija doista i praktično postalo pitanje od najvišeg prioriteta. Tek nakon toga moguće je pokrenuti proces strukturnih reformi koji zahtijeva ispravno transponiranje EU zakonodavstva na svim razinama vlasti, najprije na državnoj, potom entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj, i to na način da ne dolazi do preklapanja ingerencija niti sukoba nadležnosti'', naveli su iz Ministarstva za Bljesk.info te dodali kako je potom potrebno uspostaviti institucionalni ustroj koji će osigurati dosljedno provođenje politika harmoniziranih s EU, uspješnu integraciju naših institucija u EU sustav, provođenje EU uredbi, direktiva i drugih propisa, i konačno uspješno povlačenje sredstava iz raspoloživih EU fondova.

Ministarstvo priznaje kako se sektor poljoprivrede još uvijek nalazi na početku tog puta, premda smo u taj proces ušli još prije sedam godina.

''Međutim, kako nije bilo istinskog političkog konsenzusa nije bilo niti pravih reformi, a to je zaista zabrinjavajuće. Problem je tim ozbiljniji budući da se radi o zahtjevnom višegodišnjem procesu, pa svaka godina kašnjenja skupo košta poljoprivredni sektor'', navodi Ministarstvo.

Poljoprivrednici jesu spremni, ali strategije nisu

U Udruženju poljoprivrednika smatraju kako poljoprivreda u Federaciji BiH još nije spremna za reforme po EU standardima, mada se užurbano radi na pripremi poljoprivrednika za njih.
''Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će trenutno vrlo loše utjecati na naše proizvođače iz razloga nekonkurentnosti naših proizvoda u odnosu na EU proizvođače. Vrlo su mala sredstva koja se izdvajaju za poticaje, ne izdvajaju se sredstava za kapitalne investicije, slabe su inspekcijska kontrole prilikom isplate poticaja neusklađenosti programa i pravilnika na državnoj razini'', rekao je Bićo i dodao kako je država nemarna prema poljoprivrednoj proizvodnji koja je stup razvoja države.

Direktor Jaffa-Komerca Nedim Badžak kaže pak kako poljoprivreda i proizvođači jesu spremni za europska pravila, ali da nisu spremne strategije.

''Poljoprivreda nije uvrštena još u strategiju'', kaže Badžak i dodaje kako put u EU i otvaranje prostora za EU-fondove znači puno za poljoprivredu u BiH. Naveo je kako su najveći problem u poljoprivredi nezaštićene ulazne cijene robe iz uvoza na robe koje mi imamo u BiH.

''Problem je i subvencija kapitalnih investicija, regres kamata te nedostatak tvornica za preradu druge i treće klase'', kaže Badžak za Bljesak.info.

Iz federalnog Ministarstva kažu nam kako smatraju da je najveći problem našeg poljoprivrednog sektora izostanak strukturne transformacije sektora.

Resursi se ne koriste

''Većina raspoloživih resursa se ili uopće ne koristi ili se koristi na nedovoljno efikasan način. Zbog toga je potrebno podržati investicije u nove tehnologije i proširenje kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima, u prerađivačkoj industriji, otkupu, skladištenju i distribuciji. Također, treba podržati uvođenje međunarodnih standarda kvalitete, uvezivanje malih proizvođača s otkupljivačima i preradom, ali i međusobno povezivanje ostalih sudionika unutar lanaca vrijednosti'', navodi Ministarstvo te naglašava kako su stalno prilagođavanje zahtjevima tržišta uz brigu za održivo korištenje prirodnih resursa dodatni uvjeti koje treba imati u vidu.

''Uz to je potrebno povećati proračunska izdvajanja za poljoprivredu, raditi na privlačenju stranih ulagača u ovaj sektor, i uspostaviti efikasne institucionalne strukture koje će biti nosači i pokretači procesa reformi'', kažu u ministarstvu za Bljesak.info.

Pojašnjavaju kako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ima dvojaku ulogu. Prva uloga SSP-a je da BiH postupno uključi u jedinstveni ekonomski prostor EU kroz postupno smanjenje carinskih i necarinskih zapreka slobodnoj trgovini.

''To znači otvaranje domaćeg tržišta robama iz EU ali i mogućnost olakšanog izlaska našim robama na EU tržište. Druga uloga SSP-a je podrška jačanju BiH institucija, stabilnosti društva i stvaranju boljeg ambijenta za razvoj gospodarstva i podizanje konkurentnosti domaćih gospodarskih subjekata'', navelo je ministarstvo.

Prva uloga SSP-a je, navode, u punoj snazi jer je najveći dio trgovine s EU u režimu bescarinske trgovine.

Kompromis s EU

''Samo jedan dio 'osjetljivih' poljoprivrednih proizvoda je izuzet iz tog režima, ali će i on biti predmet bescarinskih kontingenata u vrijednosti 'tradicionalne trgovine' s Hrvatskom iz vremena CEFTA-e, a o čemu se često govori u medijima. Postignut je kompromis s EU stranom tako da će uvođenje bescarinskih kontingenata biti postupno, i to kroz tri godine, ali će svakako rezultirati smanjenjem carinskog opterećenja na robe podrijetlom iz EU i neminovnim rastom konkurencijskog pritiska na domaćem tržištu'', navelo je Ministarstvo i dodalo kako zbog izostanka političke volje u Republici Srpskoj, ne koristimo drugu dimenziju SSP-a koja ima za cilj pomoći strukturnu transformaciju našeg poljoprivrednog sektora s ciljem rasta njegove konkurentske sposobnosti i uspješnog uključivanja na jedinstveno EU tržište.

''Samo u okviru EU IPARD II za razdoblje 2014.–2017. godina naša zemlja nije iskoristila cca 75 milijuna eura bespovratnih EU sredstava za investicije u poljoprivredna gospodarstva, prerađivačke kapacitete i ostale dijelove lanaca vrijednosti u poljoprivredi. Da stvar bude još apsurdnija, EU nam nudi novu mogućnost za dodatnih 75 milijuna eura u razdoblju 2018-2020. godina, ali i ova bi sredstva mogla biti izgubljena zbog opstrukcije nadležnih institucija RS-a u izradi Strateškog plana ruralnog razvoja za BiH, čije donošenje na državnom nivou EU postavlja kao preduvjet za korištenje ovih sredstava'', navodi se i dodaje kako tome treba pridodati problem zastarjelog i nefunkcionalnog sustava sigurnosti hrane u BiH, zbog kojega naši proizvođači ne mogu izvoziti proizvode životinjskog podrijetla na tržište EU.

Iz Ministarstva navode kako smo ''potpuno ispunili dio obveza koje nepovoljno djeluju na naš poljoprivredni sektor a odnose se na liberalizaciju trgovine i otvaranje domaćeg tržišta EU poljoprivrednim proizvodima''.

''Istovremeno, ne koristimo u dovoljnoj mjeri povoljne mogućnosti koje nam donosi otvaranje EU tržišta, niti koristimo bespovratna EU sredstva koja su trebala pomoći jačanje našeg poljoprivrednog sektora'', navelo je federalno ministarstvo poljoprivrede za Bljesak.info.

Podijeljena udruženja

No, veliki problem uz nedostatak jednog glasa države prema EU, i podijeljeni poljoprivrednici. Tako su nedavno Nezavisne novine objavile da se stotine poljoprivrednih udruženja u BiH osniva radi osobnog interesa pojedinca radi dobivanja poticaja i da ih je većina politizirana. Poljoprivrednici ističu kako ova razjedinjenost ne doprinosi pravoj zaštiti interesa poljoprivrednika, a koristi je stoga i vlast, pa i pojedini uvozni lobiji.

Tako je Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH i Koordinacije poljoprivrednih udruženja u FBiH, koja, pojašnjava, nije registrirana, nego je skup 12 federalnih udruženja i saveza, rekao za Nezavisne novine da je većina udruženja politizirana te da postoji oko 900 registriranih na različitim razinama.

"Veliki broj udruženja, odnosno njihovi predstavnici sami sebe predstavljaju. Osnivaju se s ciljem dobivanja poticaja. A politika ih koristi u određenim segmentima", rekao je Pavlović.

I dok se poljoprivrednici dijele na one bliže poticajima i one koji vjeruju u stvarni rad, EU ističe kako BiH još uvijek mora usvojiti zakone na državnoj razini o vinu i o organskoj proizvodnji, kao i strategiju ruralnog razvoja za cijelu zemlju.

''U BiH se još uvijek očekuje usvajanje strategije za poljoprivredne informacije. Pripreme za poljoprivredni popis su još u ranoj fazi. Unapređenja poljoprivredne statistike i poljoprivrednog informacijskog sistema još uvijek su nedovoljna. Još uvijek nisu harmonizirani sustavi zavođenja zemljišta širom zemlje, a upravljanje zemljištem zahtijeva dalje jačanje'', navodi Delegacija EU u BiH i dodaje kako nedostatak konsolidiranih statističkih podataka koči izradu poljoprivredne politike.