Pčelarima u Hercegovini sve zanimljiviji pčelinji otrov

"Mi se borimo da se vrednuje pčela kao oprašivač jer ona je stostruko važnija za društvo i sve nas kao oprašivač nego kao proizvođač pčelinjih proizvoda", kazao je za Bljesak.info Slaven Cvitanović, predsjednik Saveza udruga pčelara "Kadulja".

Povodom Svjetskog dana pčela, a koji se obilježava 20. svibnja, vrijedno je naglasiti kako oprašivanje nije bitno samo zbog hrane nego jer omogućava izmjenu genetskog materijala među biljkama, povećava njihovu genetsku raznolikost i sposobnost prilagodbe koja je ključna za dugoročni opstanak biljnih vrsta i stabilnost kopnenih ekosustava.

Najveće prijetnje

Cvitanović je za Bljesak.info pojasnio kako je sve više bolesti pčela te da one ne mogu opstati bez brige pčelara.

"Pčela ne može opstati sama", naveo je Cvitanović.

Složan je i Goran Milanović, dugogodišnji pčelar i član Udruženja pčelara "Košnica" iz Srpca koji je za Srnu kao najveće prijetnje pčelama naveo parazite varrou i nozemu. Naglasio je kako se u Europi sve više govori i o pojavi azijskog stršljena koji je prijetnja pčelama.

Pčele, naveli su sugovornici, ugrožava i ljudski faktor, intenzivna poljoprivreda te razno-razni preparati za zaštitu bilja.

Na pitanje kakva je ova godina za pčelarstvo Cvitanović je za Bljesak.info naveo kako je pred pčelarima u Hercegovini puno izazova.

"Ova godina je ružno počela, nestabilno vrijeme i bura. Pčelari koji su išli u Posavinu na bagrem su mjestimično nešto napravili, a oni koji su ostali u Hercegovini nemaju se čime pohvaliti", istaknuo je.

Foto: Canva Pro / Pčela

"Treba biti realan..."

Dodao je kako nema razloga za strah među potrošačima jer cijene meda ne bi trebale značajnije rasti.

"Ima još zaliha kod pčelara. Netko proda med prije, netko kasnije, on se ne može pokvariti. Teško je dizati cijenu, nisu potrošači krivi što je u prirodi ovako ili onako. Treba biti realan i uzeti u obzir i standard ljudi i sve...", naveo je Cvitanović.

Kao najveći problem pčelara naveo je zastupljenost lažnog meda na tržištu Bosne i Hercegovine. Istaknuo je kako je najbolje kupovati med od provjerenih domaćim pčelara.

"Pčelara ima dovoljno, svatko ima nekoga koga poznaje, netko će nekoga preporučiti. U svakom slučaju kupujte med od domaćih pčelara", kazao je za Bljesak.info Cvitanović.

Foto: Canva Pro / Med

Zakonska regulativa 

Podsjetimo, Agencija za sigurnost hrane BiH u veljači je pripremila izmjene Pravilnika o medu i drugim pčelinjim proizvodima koji predviđa strože obveze označavanja meda, posebno kada je riječ o porijeklu.

Prema prijedlogu pravilnika koji treba usvojiti Vijeće ministara BiH na ambalaži će morati biti jasno navedena zemlja u kojoj je med sakupljen, dok će se kod mješavina iz više država zemlje porijekla navoditi silaznim redoslijedom prema udjelu u masi, uz obvezno iskazivanje postotka za svaku zemlju.

Izuzetak je predviđen za pakiranja manja od 30 grama, kod kojih će se moći koristiti dvoslovne ISO oznake država

Izmjenama se dodatno precizira i korištenje naziva "med", koji će se moći upotrebljavati isključivo za proizvode koji ispunjavaju propisane definicije i kriterije kvaliteta.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH ranije su naveli da je cilj izmjena veća transparentnost prema potrošačima, suzbijanje obmanjujućeg označavanja i jačanje povjerenja u tržište meda, ali i daljnje usklađivanje BiH s pravnom stečevinom Europske unije.

"Nisokorizična niskoprofitabilna djelatnost"

Kako je za Bljesak.info kazao Cvitanović, u Hercegovini je posljednjih godina vladao trend pčelarstva koji sada stagnira.

"Ljudi su se u zadnje vrijeme zagrijali za pčelinji otrov, odnosno vađenje pčelinjeg otrova iz košnice. Određeni broj ljudi u Hercegovini već se bavi time, prihodi su stabilniji, a ljudi se bore na svaki način da osiguraju prihode", naveo je Cvitanović.

Podsjetimo, pčelinji otrov je poznati narodni lijek "još od starih civilizacija". Pčelinji otrov ili apitoksin, vrlo je tražen u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji zbog svojih iznimnih ljekovitih svojstava. Pomaže kod različitih vrsta oboljenja, a neka istraživanja kažu čak i kod malignih. 

Da se pčelarstvo ne može baviti svatko, potvrdio je i Milanović kao dugogodišnji pčelar.

"Za pčelarstvo se kaže da je to visokorizična niskoprofitabilna djelatnost. Mladi ljudi uglavnom nalaze neke druge aktivnosti, a veliki broj pčelara su umirovljenici, dok u Srpcu ima i nekoliko koji se profesionalno bave ovim poslom. Čuvajmo pčele jer i pčele čuvaju nas", zaključio je Milanović.