Otrovan, ali i koristan: Sve što trebate znati o kukolju

Dobro poznati izraz "U svakom žitu ima kukolja" potječe još iz Biblije i predstavlja metaforu odnosa dobra i zla. Koristi se kada želimo reći kako i u nečemu dobrom postoji nešto loše, kvarno ili štetno.

U sebi sadrži otrov

Kukolj (Agrostemma githago) zapravo je jedna od najopasnijih korovskih vrsta koja se najčešće javlja u strništima. Osim što uzgajanim kulturama zauzima životni prostor, vodu i hranjive tvari, ovaj segetalni korov također je otrovan jer sadrži saponin gitagin i agrostemin, prenosi AgroKlub.

Spomenute otrovne tvari nalaze se u cijeloj biljci, ali je najveća koncentracija u sjemenu. Problem nastaje kada te tvari završe u brašnu i stočnoj hrani, čineći ih otrovnima za ljude i životinje.

Kod ljudi može izazvati mučninu, povraćanje, proljev, malaksalost i vrtoglavicu, a kod životinja slabiji apetit, probavne tegobe, pad kondicije i smanjenje proizvodnje. Zato sjeme kukolja nikako ne smije završiti u stočnoj hrani niti se smije samljeti zajedno sa žitom jer može doći i do smrtnog ishoda.

Kukolj koji nadvisuje primarni usjev

S druge strane, neka istraživanja pokazala su kako kukolj ima i alelopatsko djelovanje na usjev pšenice. Smatra se kako posjeduje određene tvari koje stimulativno djeluju na klijanje sjemena pšenice.

Agrostemin djeluje kao biostimulator rasta i sastoji se od kompleksa biljnih hormona: auksina, citokinina i giberelina. To je jedan od rijetkih korova koji je istodobno otrovan, ali u određenoj mjeri i koristan.

Kada ga suzbiti?

Korijenov sustav kukolja je vretenast, a stabljika uspravna, dlakava i može narasti do jednog metra visine. Listovi su lancetasti i također dlakavi, a cvijet je lijep i krupan. Zanimljivo je kako se fenofaza cvjetanja i plodonošenja poklapa s razvojnim fazama ozimih strnih žita. Zbog toga je iznimno važno prilikom sjetve koristiti čisto i deklarirano sjeme.

Kada je riječ o suzbijanju ove korovske vrste, često se primjenjuju herbicidi koji se inače koriste protiv drugih širokolisnih korova u strnim žitima. To su pripravci koji sadrže dvije aktivne tvari: jodosulfuron-metil-natrij i amidosulfuron, a primjenjuje se i sredstvo na bazi aktivne tvari metsulfuron-metil.

Ako ga nema mnogo, počupati ga i spaliti daleko od usjeva

Važno je naglasiti kako je poželjno primijeniti herbicid kada je korov u fazi ponika zbog učinkovitosti samog pripravka. No, što ako su ranije mjere suzbijanja propuštene, a kukolj je u velikoj mjeri prisutan u ječmu kada je on u fazi klasanja?

U tom slučaju primjena herbicida nije moguća jer bi moglo doći do pojave fitotoksičnosti, odnosno značajnog oštećenja uzgajanog usjeva. Međutim, ako površina nije velika, kukolj se može uništiti i mehanički, čupanjem prije sazrijevanja sjemena. Počupane biljke nije poželjno ostavljati na parceli, nego ih treba odnijeti što dalje i uništiti ili spaliti.

Očistiti kombajn nakon žetve

Ako je zakorovljenost ipak velika i mehaničko uklanjanje nije moguće, treba obilježiti mjesta na kojima ima najviše kukolja i taj dio kasnije posebno požnjeti. Iznimno je važno nakon žetve dobro očistiti kombajn kako se sjeme kukolja ne bi prenosilo na druge parcele.

Osim toga, nakon žetve potrebno je poduzeti čitav niz agrotehničkih mjera kako bi se ovaj opasni korov u potpunosti suzbio.

Plitko tanjuranje nakon žetve potaknut će nicanje sjemena koje je ostalo na njivi. Kada nikne, mlade biljke kukolja mogu se uništiti obradom ili primjenom totalnog herbicida. Ne preporučuje se sjetva strnih žita iduće godine, nego okopavina poput kukuruza ili suncokreta.

Najvažnije je u svakom slučaju koristiti čisto i deklarirano sjeme, registrirane herbicide pravodobno primijeniti te poštovati karencu određenog pripravka. Poljoprivrednim proizvođačima savjetuje se redovit obilazak usjeva kako bi mogli odgovarajuće reagirati ako dođe do problema s korovima, bolestima i štetnicima.