Pčelari najgore očekuju u ožujku

Loše uzimljene pčele u jesen, ali i bolesti stvaraju velike probleme pčelarima u Bosni i Hercegovini, ali i regiji. Pošto zima još nije gotova, pčelari očekuju da će gubici do ožujka biti još veći.

Da je godina loše krenula za pčelare, u razgovoru za "Nezavisne novine" potvrdio je Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, ističući da su u jesen, kada su se pčele pripremale za zimu, bile velike suše i nedostatak kvalitetnog polena.

Još uvijek nisu isplaćeni poticaji 

"Pčele jednostavno nisu tada bile u prilici da se spreme za zimu, da osiguraju sebi kvalitetnu zimnicu, bile su izuzetno velike vrućine, nedostatak vlage i polen je bio potpuno nekvalitetan. Sada imamo pojavu da su te pčele koje su trebale da dočekaju proljeće i da odnjeguju prvo mlado leglo jednostavno imale kratak životni vijek i nisu uspjele da zanove ciklus i da opstanu. Nažalost, veliki su do sada gubici, a do ožujka će sigurno biti još veći", kaže Barašin i dodaje da će pčelari, umjesto da spremaju pčele za prve paše, morati zanavljati fond, što će iziskivati i velike materijalne troškove.

Pročitajte još

Umjetna oplodnja matica – novost u pčelarstvu BiH

"Svakako zbog tog velikog pčelinjeg uginuća možemo imati i određene posljedice na druge poljoprivredne proizvode jer je sigurno da će i oprašivačka djelatnost biti slabija", kaže on.

Kada je riječ o cijeni, kaže da je još uvijek teško govoriti o tome, jer ne znaju kakvi će biti prinosi, ali se nadaju da neće biti tako loši kao prošle godine.

"Ono što nam još ne ide na ruku jeste što ministarstvo još uvijek nije isplatilo poticaje za 2024. godinu. Do sada nismo imali ovakvu situaciju, da smo ovoliko čekali na poticaje", kaže Barašin i dodaje da za sada nije ni poznato kada bi mogli dobiti taj novac.

S početkom ove godine s bolešću pčela susreli su se i mrkonjićki pčelari, s čim nisu mogli da se izbore, zbog čega je krajem siječnja veći broj pčelinjaka ugašen.

Stradanje velikog broja pčela 

Siniša Kežić, predsjednik Udruženja pčelara "Matičnjak", rekao je Srni da su zabilježili gubitak do 50 posto zbog bolesti varoa.

On je pojasnio da je prošla godina bila loša zbog suše i nedostatka polena, što je utjecalo da matice zalegu loše leglo zimske pčele, a to je izazvalo stradanje velikog broja pčela.

Sve to će utjecati, kaže Kežić, da se smanji broj pčelara na području općina.

Pročitajte još

Postaje li med luksuz?

Dejan Ilić, diplomirani inženjer poljoprivrede i pčelar, ističe da za sada nije imao nijedan gubitak, mada je još rano raditi procjene.

"Ožujak nosi škart, kažu stari pčelari. Dosta kolega, većinom starih i iskusnih pčelara, imalo je velike gubitke. Glavni krivac je varoa koja prenosi virus deformiranih krila. Sredstva protiv varoe koja se koriste su većinom na bazi amitraza. Nakon dvije do tri sezone primjene amitraza varoa postane otporna na njegov utjecaj, tako da ni pravovremeni tretmani nemaju efekt. I onda dolazi do smrti i gubitaka pčelinjih društava", objašnjava on.

Kako dodaje u razgovoru za "Nezavisne novine", potrebno je koristiti druga sredstva pored amitraza, kao što su organske kiseline i timol.

Ozbiljni gubitci 

"Najbolje bi bilo izbaciti amitraz u potpunosti. Varoa ne može stvoriti rezistentnost prema tim preparatima, a sve što sam rekao je naučno dokazano i ispitano. Osim toga, dolazi nam i novi parazit, puno opasniji od varoe, a to je tropileloza s kojom se možemo boriti samo organskim sredstvima i biotehničkim metodama. Jednostavno moramo prihvatiti nove metode i napredovati u skladu s vremenom i znanošću. Pčelari koji to ne žele su osuđeni na propast", kaže Ilić.

Kad je riječ o prošloj godini, Ilić ističe da nije imao dobre prinose meda, a da na to utječu i lokacije pčelinjaka.

"Mislim da je jako bitno imati dobru lokaciju, zato se pčele moraju seliti, a to je moj plan ove godine. Stacionarno pčelarenje teško može biti profitabilno, pogotovo ako se oslanjamo samo na med", navodi on za "Nezavisne novine".

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da su gubitci u pojedinim kantonima do 10 do 20 posto, a na to najviše utječu klimatske promjene, nedostatak polena, prekid u razvoju legla i slično.

"Još nije prošla prava sezona zimskih gubitaka, tek je na pola februara, a glavna kriza je u ožujku, kada je smjena starih i novih pčela. Vjerojatno se neće ponoviti prošlogodišnja godina koja je bila relativno teška za pčelarstvo", nada se Deljo.