Padaline uzrokovale štete u poljoprivredi - slijedi li nam novi rast cijena hrane?
Lipanj je, sjetva još nije završena, a ono što je zasijano trune u zemlji od viška vlage.
Obilne padaline koje su pogodile našu zemlju prouzrokovale su veliku štetu poljoprivrednicima koji pozivaju vlasti da im pomognu.
Dodatni rast cijena u ovakvoj situaciji će, u suprotnom, biti logičan slijed, javlja BHRT.
''Uložiš, radiš, obradiš i preko noći to ti sve odnese ili suša ili poplava'', kaže Šefik Dedić, poljoprivrednik.
Nije se bez razloga u narodu govorilo da je posao poljoprivrednika najrizičniji i tvornica pod otvorenim nebom. Šefiku Dediću iz Bihaća protekli mjesec je poplavljeno gotovo 20 hektara zemlje, zemlje koju je založio kako bi kupio traktor, a sve ono što je radio uništeno je preko noći. Kredit ide, banka ne pita.
''Papriku svako tri-četiri dana odeš, pregledaš i na kraju oboljela. Totalna šteta na krumpiru koji se prostire na 20 dunuma je totalna, bit će i 50-postotne štete na 10 dunuma, a na žitima šta će izaći na kraju i šta će biti, nitko ne zna'', ističe.
U Unsko-sanskom kantonu je, prema riječima resornog ministra, upitna i proizvodnja maline. Otkupljivači proizvođačima ne žele platiti više od dvije i pol do tri marke po kilogramu. Zbog toga mnogi odustaju.
''Pojedini proizvođači neće ni ući u berbu s obzirom na cijenu kakva se predviđa da će biti. Većina plaća berače dvije marke po kilogramu. Sad, jako, jako, teška situacija za naše proizvođače'', kaže Adis Džanić, ministar poljoprivrede Unsko-sanskog kantona
Svaku godinu poljoprivrednici ocjenjuju teškom, ali ovu najtežom. Znatno manji prinosi će za posljedicu dovesti do poskupljenja.
''Vrlo malo domaćih proizvoda imate na pijacama, sve je to uvoz, a kvalitet - upitan. Generalno domaćeg na pijacama je vrlo, vrlo malo. Trgovci tu diže cijene, otkupljivači, nalaze sebe, što je van pameti. Logičan slijed je da će sve poskupjeti jer našim tržištem vlada uvozni lobi i to je tako'', ističe Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH
Bez poljoprivrednog zemljišta, nema ni proizvodnje, a bez proizvodnje ni hrane. Zato je važno, kažu poljoprivrednici, nametati potrebu za većim angažmanom vlasti u zaštiti domaće proizvodnje.
