Ovo su ključni dani za voće: Hoće li plodovi izdržati?

Još barem nekoliko dana voćke će biti u opasnosti od ranih jutarnjih mrazeva koji će, u velikoj mjeri, odrediti tijek ovogodišnje voćarske sezone. Šteta je već zabilježena u nekim područjima zbog vlažnog snijega i nižih jutarnjih temperatura.

Ipak, postoje načini da se voćkama pomogne da lakše prebrode hladan period i donesu dobar rod.

Na pojedinim područjima, po svemu sudeći, došlo je do oštećenja na kruškama, posebno na sortama Abate Fetel i Konferans, piše Agroklub. 

Opadanje plodova 

Došlo je do opadanja plodova, a oni koji su ostali, u velikom postotku bit će prstenovani što će im smanjiti kvalitetu odnosno, ako opstane do berbe, takvi će ići u industriju. Slična sudbina može pogoditi i plodove jabuka, a također je ugrožena i šljiva, trešnja i višnja.

U narednim danima voćkama je potrebna pomoć da bi se završila dioba stanica unutar plodova, a pomoć podrazumijeva što bolju ishranu, odnosno, opskrbljenost ključnim mikro i makroelementima, kako bi se plodovi mogli nesmetano formirati i rasti unatoč lošim vremenskim prilikama.

Cvjetanje je skoro kod svih voćnih vrsta završeno i sad su najosjetljivije na niske temperature. Nezaštićeni plodići stradaju već na -1 stupanj ispod nule.

Pročitajte još

Zašto opadaju plodovi voćaka?

Da bi se rod koliko toliko održao, narednih dana trebalo bi obaviti prihranu giberelinima, aminokiselinama kao i vodotopivim gnojivima koja u sebi sadrže bor, cink i mangan. Giberelini izazivaju izduživanje stanica i veću krupnoću ploda, kao i manje šteta od stvaranja hrđave prevlake na plodovima.

Mangan aktivira enzime i omogućava rast ploda, bor je energija za klijanje peludi i njegov prodor do žiga tučka, a cink stimulira hormone rasta.

Prije cvjetanja 

Naravno, tu su i makroelementi kao što su dušik, fosfor i kalij. Svi ovi elementi trebali bi se dodati prije, tijekom i odmah poslije cvjetanja kako bi biljka bila opskrbljena, a plodovi bili dobro razvijeni, bez fizioloških poremećaja. Svi se mogu pomiješati s tim što je bolje da se giberelini koriste sami.

Ukoliko niske temperature potraju, posebno duže od dva sata, dolazi do oštećenja zbog pucanja staničnog tkiva. Stabla koja imaju dovoljno mikro i makroelemenata lakše će se izboriti s mrazom i imaju šansu da se plodovi formiraju bez oplodnje, što se u voćarstvu zove partenokarpija.

Pročitajte još

Upozorenje voćarima: Zaštitite voćke, prijete biljne bolesti

Iako će većina tih plodova biti sitnija i, ako je mraz bio jak, deformirana, voćari će moći iskoristiti rod barem za industriju. Partenokarpiji je najviše podložna kruška i zato se u njenoj proizvodnji najviše koriste giberelini, aminokiseline i ostala vodotopiva gnojiva.

Postoji više vrsta giberelina, ovisno o sorti, i proizvođači moraju biti oprezni da kod npr. viljamovke ne izazovu izduživanje plodova koji onda, u slučaju slabije ishrane tijekom proljeća i ljeta, neće dostići širinu potrebnu za svrstavanje u prvu klasu, a u prvu klasu spadaju plodovi promjera 65 mm i više.

Mrazevi 

Ali, unatoč svemu, proizvođači moraju shvatiti da ništa od spomenutih sredstava ne jamči veliki prinos, naročito u slučaju jačih mrazeva koji su, nažalost, sve kasniji i jači, odnosno, duže traju.

U takvim situacijama malo toga će pomoći, ali će, ukoliko su upotrebljena navedena sredstva, ipak nešto roda ostati na stablima.

Važno je i da se prskanja obavljaju ne šest, već barem 12 sati prije mrazeva, naravno ukoliko je moguće od kiša ili snijega, da bi hormoni, aminokiseline i elementi ušli u biljno tkivo. Samo stablo u dobroj kondiciji može lakše izdržati mrazeve. A njih će, po svemu sudeći, biti u narednim danima, posebno u višim krajevima.

Pročitajte još

Zašto rezati voćke zimi?

Ishranjena stabla imat će bolju oplodnju i veći prinos i manje šteta na pokožici plodova koji ostanu. Tretmane treba ponoviti i odmah nakon mrazeva. Ako ostane ploda prvo naredno prskanje trebalo bi biti s kalcijem kako bi plodovi imali jaču strukturu i bili otporniji na oštećenja.

Mora se shvatiti da se ne mogu svi plodići oploditi, tj. zametnuti. Voćka se sama čisti i ovisno o raspoloživosti i količine hranjivih tvari, više ili manje se čisti. Ukoliko vidite manje, žućkaste plodiće, sa svijetlo-žutom ili svijetlo-smeđom peteljkom, kao i slabo razvijenom čašicom, takvi plodovi će otpasti, tj. nisu se oplodili.

Slabija oplodnja 

Svi krupniji trebali bi ostati. Ako se voćka bude dobro hranila biogenim elementima tijekom proljeća, onda će biti i manje lipanjskog opadanja plodova.

Visoke temperature prije posljednjeg zahlađenja dovele su do toga da je oplodnja bila slabija na voćnim vrstama koje su u to vrijeme bili u fazi punog cvjetanja. Fenski efekt doveo je do isušivanja žiga tučka i potpune odustnosti oplodnje na pojedinim vrstama voća.

U takvim situacijama pomaže navodnjavanje kap po kap i prskanje atomizerom. Međutim, učinak neće biti potpun ako su udari vjetra jači od 50 km/h kao što je nedavno bio slučaj.

Isto tako, trebalo bi shvatiti još jedno. Voćka zahtijeva neprestanu pažnju koja predviđa zimsku i ljetnu rezidbu, kao i redovnu gnojidbu, bilo folijarno ili preko korijena. Drugim riječima, stajnjak ili peletirana organska, kao i mineralna gnojiva, daju se u zimskom razdoblju, a u proljeće se ide opet s umjetnim gnojivima.

Pogonsko gorivo 

NPK s više fosfora i kalija, prije cvjetanja, a KAN odmah poslije. Pojedini ga bacaju tijekom cvjetanja. Tijekom srpnja dodaju se ponovo NPK gnojiva s više fosfora i kalija, preko korijena i folijarno.

Da bi se biljka pripremila za zimu, nakon berbe rade se tretmani s više dušika, ali se dodaju bor, mangan i cink, kako bi bili dostupni početkom naredne vegetacije.

Dušik dodan u tom periodu predstavlja pogonsko gorivo za stabla u proljeće, kad počinje listanje i cvjetanje. Ovo je posebno izraženo kod borovnica.

S ovakvom ishranom, plus tretmanima prije cvjetanja, tijekom i u precvjetavanju, kada se koriste aminokiseline i vodotopiva gnojiva, voćari mogu računati na dobre prinose.

Ako postoji opasnost od mrazeva, dodaju se makro i mikroelementi, fitohormoni i aminokiseline, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjile štete od kasnih proljetnih mrazeva.