Ne zapostavite cvijeće u jesen: Evo što mu treba da prezimi

Cvijeće u vrtu i na okućnici zahtijeva posebnu pažnju. Iako su noći duže, dani hladniji te je isparavanje manje, nedostatak vlage posebno će se negativno odraziti na trajno cvijeće poput krizantema, rudbekija, kadifice, nevena, lavande, ružmarina, kadulje, ali i lukovica posađenih u jesen te zimzelenog bilja.

Ove biljke trebaju vlagu da ojačaju korijen prije zime te lakše prezime.

Koliko često i koje cvijeće zalijevati u jesen?

Dovoljno je zalijevati jednom ili svaka dva tjedna, ali obilnije, ovisno o vremenu. Naravno, ako ima kiše, preskočite ga.

Kada je riječ o cvijeću u teglama, u njima se supstrat brže suši pa je potrebno zalijevati kad se gornji sloj zemlje osuši. Prije zime valja smanjiti količinu vlage na minimum, posebno ako je vani i korijen se može smrznuti.

Evo što se radi u vrtu u listopadu

Kad temperature stabilno padnu ispod 5 °C i biljke uđu u mirovanje, zalijevanje prestaje. U tom trenutku više im šteti vlaga, koja može izazvati truljenje nego suhoća.

Kojem je cvijeću vlaga najpotrebnija?

Količina vode ovisi o vrsti biljke, tlu i položaju.

Cvijeće plitkog korijena je najosjetljivije na sušu, a to su maćuhice, pelargonije, petunije, begonije, vodenike. Trebaju redovito, ali umjereno zalijevanje, naročito ako su u teglama ili visećim posudama.

Otpornije na manjak vode su lavanda, ružmarin, kadulja, smilje, timijan. U jesen ih zalijevajte samo ako je dulje sušno jer previše vlage zimi može uzrokovati truljenje.

Kada je riječ o lukovicama, nakon sadnje im je potrebno jedno dobro natapanje da se prime u tlo i počnu puštati korijen. Ako je jesen suha, zalijte ih barem jednom u dva tjedna.

Povremeno i temeljito zalijevanje je potrebno trajnicama koje stvaraju novu rozetu u jesen te se tako pripremaju za cvatnju iduće godine, a to su rudbekija, anemona, plamenac, delphinium i hosta.

Jesenske cvjetnice poput krizantema, zvjezdana, dalija, kozmosa, nevena i kadifica, zalijevajte redovito dok su u cvatu, ali kada uđu u mirovanje, prestanite.

Prihrana cvijeća u jesen nije potrebna

Biljke u ovo doba godine više ne trebaju poticaj za rast i cvatnju. Dapače, ako nastavite gnojiti u jesen, potjerat će mlade, mekane izboje koji neće stignuti odrveniti nego će izmrznuti. Na taj način troše snagu umjesto da ju pohrane u korijen.

Primjerice, lavanda, rudbekija, perunike, hoste i sl., gnoje se do kraja kolovoza, a kasnije samo malčiraju kompostom ili tankim slojem zrelog stajnjaka koji im daju blagu, sporu prihranu bez poticanja rasta.

Kada je riječ o jednogodišnjim cvjetnicama poput petunija, begonija, cinija, impatiensa, surfinija, one se mogu prihranjivati dok cvatu, dakle do prvog jačeg zahlađenja. Ako su u teglama, možete ih još jednom prihraniti laganim tekućim gnojivom da produžite cvatnju do mraza.

Jesenske cvjetnice trebaju gnojivo dok formiraju pupove, u kolovozu i rujnu, ali kada počnu cvjetati, u listopadu, tada ih više ne gnojite, samo zalijevajte po potrebi.

Lukovičaste vrste posađene u jesen se gnoje u proljeće, kad niknu, piše Agroklub. 

Zimzelene i mediteranske biljke se u listopadu više ne prihranjuju jer trebaju očvrsnuti pred hladnoću.

Biljke u teglama posljednji puta se mogu prihraniti početkom rujna, potom smanjivati zalijevanje i prestati s gnojivom prije unosa u kuću ili zatvoreni prostor.