Na borovnicama se za dan moglo zaraditi do 300 KM

Vremenske neprilike ove godine utjecale su i na prinose šumskih plodova, gljiva, kupina, borovnica, šumskih jagoda i sl, te ih je bilo manje nego inače. Međutim, iako su prinosi bili manji, otkupna cijena je bila veća nego ranijih godina. Tako je, primjera radi, cijena šumske borovnice ove godine bila od 4,20 do 5,50 KM (za razliku od prošle godine, kada je bila 2,50 KM), a ona plantažne od 4 do 6 KM, piše Oslobođenje.

Kvalitetni proizvodi

''S obzirom na to da je cijena ove godine znatno skočila, proizvođači će sigurno biti zadovoljni. Veliki je broj ljudi koji se bave time, beru šumske plodove, to im je već postala tradicija, a činjenica je da od toga mogu dobro zaraditi. Primjera radi, ako je neko brao samo borovnice, za jedan dan je mogao zaraditi od 100 do 300 KM, a za tjedan i preko tisuću maraka, čime je mogao osigurati sebe za zimnicu primjerice'', kazao nam je Mirza Đogić iz firme Šumski plod iz Prozora, koja se bavi otkupom gljiva, malina, borovnica...

Sve što otkupi, ova tvrtka zamrzava i izvozi, a najviše izveze u Tursku, Austriju, Njemačku, Italiju i druge zemlje, dok veoma mali dio ostane u Bosni i Hercegovini.

''Velike su to količine koje naše tržište ne može podnijeti. Jeste šteta da tako kvalitetni i zdravi proizvodi završe uglavnom na stranim tržištima, ali takva je situacija da nam se i ne isplati ostavljati ih ovdje'', kazao je Đogić, te dodao kako je ovo posao od kojeg se još može fino zaraditi.

Razgovarali smo i sa jednim od berača sa Pala, koji, osim što bere, i otkupljuje od drugih i to onda prodaje jednoj tvrtki iz Foče, a koji nam je kazao kako je godina bila loša i za gljivu i kako je samo nekolicina ljudi išla u šumu da ih traži.

''U ovom kraju se ljudi slabije i odlučuju na to da idu u šumu i da beru gljive i druge šumske plodove, to još rade samo oni koji žive na selu pa im je blizu. Ove godine najbolje je rodila borovnica, pa se na njoj moglo zaraditi, ali ostale kulture su bile slabije'', kazao je.

Izvoz

Prema podacima USAID/Sweden FARMA II Projekta, u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz gljiva je porastao za tri posto, dok je uvoz znatno više rastao - za 43 posto.

''Ukupan izvoz za 6 mjeseci 2019. bio je 6,5 milijuna KM, a uvoz 2,5 milijuna KM. Tržišta se nisu bitnije mijenjala, izvozimo primarno u zemlje EU, tek je nešto porastao izvoz u Švicarsku i Francusku. USAID/Sweden FARMA II inače podržava ovaj sektor najviše kroz nastupe na međunarodnim sajmovima. Zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH planiramo bh. nastup na sajmu BIOFACH u Njemačkoj (12-15. veljače 2020), a uskoro smo planirali ponovo tiskati vodič za sakupljače gljiva i ljekovitog bilja, kako bi se bolje iskoristio potencijal koji imamo'', kazao je Feđa Begović, zamjenik šefa projekta.