Tradicija proizvodnje heljde, hranjive i ljekovite žitarice, na području općine Bosanski Petrovac ima vjekovnu tradiciju.
Ove godine njome je zasijano oko 15 hektara zemljišta, što je znatno manje u odnosu na prijeratne godine, kada je proizvodnja heljde na ovom području činila gotovo petinu ukupne proizvodnje te žitarice u Bosni i Hercegovini.
Ono što ipak ohrabruje lokalne poljoprivredne proizvođače je činjenica da je proizvodnja heljde konačno uključena u sustav poticaja na federalnoj razini, što bi trebalo doprinijeti povećanju ukupne proizvodnje.
''Proizvođači heljde dobivaju poticaje s federalnog nivoa – za fizičke osobe to je 500 KM po jednom hektaru, a za registrirane obrte iznos od 600 KM. Da bi ova vrsta proizvodnje bila profitabilnija, potrebno je zasijati znatno veće površine. Naši proizvođači zasad imaju relativno male površine pod heljdom, ali nadamo se širenju proizvodnje'', kaže Zdravko Radošević, šef Službe za obrt, poduzetništvo, razvoj i poljoprivredu u općini Bosanski Petrovac.
Ono što dodatno raduje jest činjenica da među proizvođačima heljde i drugih ratarskih kultura na području Bosanskog Petrovca sve više mladih vidi budućnost u ostanku na selu i bavljenju poljoprivredom. Među njima je i David Radošević, koji se nakon završetka fakulteta u Banja Luci odlučio vratiti u rodno selo Vrtoče i baviti zemljoradnjom. Kaže da je prije četiri godine započeo sjetvu heljde na malim površinama, a potom je proširio proizvodnju.
''Ispočetka je to bilo isključivo za vlastite potrebe, počeo sam s par duluma, a ove godine zasijao sam oko četiri hektara. Dio proizvodnje prodajem otkupljivačima, a ostatak na kućnom pragu. Ove godine očekujem urod od oko 1,5 tone po hektaru'', kaže Radošević.
Dodaje da ova poljoprivredna kultura ne zahtijeva mnogo pogodnosti i može uspijevati i na ne tako kvalitetnom zemljištu. Osim toga, pogoduje joj geografska specifičnost Bosanskog Petrovca, jer su ujutro česte rose koje biljkama osiguravaju potrebnu vlagu čak i tijekom sušnih razdoblja.
Brašno od heljde je pet puta skuplje od pšeničnog, a nutricionisti ističu njezina ljekovita svojstva u liječenju bolesti krvotoka, reume, dijabetesa i probavnih smetnji. Osim zrna, koristi se i stabljika za pripremu čajeva, pišu Nezavisne novine.
