Kovrčavost breskve i nektarine: Stara boljka voćara

Gljivica koja uzrokuje kovrčavost lista breskve i nektarine, Taphrina deformans, skoro da je nerješiva na voćkama u okućnici pa vlasnici nerijetko odustaju od sadnje u dvorištu. Problem je zapravo u neupućenosti jer proizvođači često kasno reagiraju.

Prevencija 

Ova bolest isključivo zahtijeva primjenu preparata preventivno jer kad se bolest pojavi tada je već kasno, prenosi Agroklub. 

Kovrčavost lista breskve i nektarine spada u najučestaliju i najznačajniju bolest ovih voćnih kultura. Rasprostranjena je širom svijeta gdje se uzgaja breskva. Porijeklo vodi Iz Japana, a u Europi je zabilježena u 19. stoljeću, točnije u Engleskoj.

Pročitajte još

Voćari, obratite pažnju na cvjetojede!

Gljivica, koja je uzročnik, prezimljava na kori debla, grvoančicama ili na pupoljcima. Infekcija se uglavnom ostvaruje na mladom i nediferenciranom tkivu uz obilje vlage. Temperatura na kojoj se događa zaraza se kreće između 15,5 i 21 stupanj, a za razvoj kovrčavosti odgovara oko 20 stupnjeva Celzija. 

Najkritičniji period je od početka bubrenja do pojave zelenog vrška lista. Zaraženi listovi tijekom razvoja se suše i otpadaju nakon čega uslijedi obnavljanje lisne mase što dodatno iscrpljuje biljku.

Plavo kupanje 

Što se tiče zaštite breskve i nektarine, kako smo već spomenuli, potrebno ju je provoditi preventivno i to do bubrenja pupova fungicidima na bazi bakra, nikako poslije jer bi se izazvala fitotoksičnost. Dakle, potrebno je provesti zimski tretman ili tzv. plavo kupanje.

Nakon faze bubrenja pa do cvjetanja primijeniti sredstva na bazi: cirama, difenkonazola, dodina. Voditi strogo računa da se aktivne tvari nalaze u FIS-u, na popisu registriranih sredstava za zaštitu bilja.

U slučaju da je nakon tretmana pala kiša ili da se temperatura spustila ispod 18oC potrebno je ponoviti tretman s dodinom u protivnom može doći do zaraze.

Obavezna je primjena sredstava na bazi bakra i u jesen i u zimskom tretmanu, jer bez nje je problem s kovrčavosti lista nerješiv.