Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Niske temperature i mrazevi imaju negativan utjecaj na osnovne fiziološke procese u biljkama tako što ih prvo usporavaju, a zatim i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.

Pored navedenog, kristali leda također rade i veliki pritisak na zidove stanica, kako se uvećavaju, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva, piše Agroklub.

Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, ovisi od vremenskog razdoblja u kojem se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljeće može nanijeti ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.

Utjecaj temperatura na voće

Životni procesi biljaka ovise od oscilacija idealnih - maksimalnih i minimalnih temperatura. Maksimalne i minimalne temperature predstavljaju ključni faktor za uspijevanje biljaka, ali i njihov geografski raspored. Niske temperature korisne su u zimskom periodu za održavanje života voćaka tijekom zimskog mirovanja, ali također su i nepovoljne zbog mrazeva. Najčešće se javljaju tijekom zimskog mirovanja ili kasnije u početnim fenofazama vegetacije, kada su i najopasniji.

Prema riječima savjetodavke Snežane Janjić, tijekom jačih zima mogu nastati slabije ili jače ozljede tkiva i pojedinih organa voćaka uslijed mrazeva, koje obično ne dovode u pitanje samo održavanje voćaka. Tako mogu smrznuti u potpunosti ili djelomično: cvjetni pupoljci, nedozreli vrhovi izdanaka, tanje grančice u unutrašnjosti krune, koje su bile jače zasjenjene ili grančice jače opterećene rodom prethodne vegetacije.

"Uslijed izmrzavanja mogu se javiti pukotine ili nekrotične pjege. Slične promjene mogu nastati i na korijenu, što je vrlo nepovoljno za održavanje i rodnost voćaka. Mnoge posljedice izazvane niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. Zatim potrebna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazeve," rekla je za Agroklub.

Značaj agrotehnike

Agrotehničkim mjerama neophodno je spriječiti bujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije ili jača oštećenja organa uzrokovana štetnicima. Značajne rezultate u praksi dala je mjera krečenja stabala i snažnijih grana, na jesen. Krečenje voćaka ima prednost jer u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja mladih stabala od kasnih proljetnih mrazeva.

Na osnovu istraživanja, izrađena je skala smrzavanja i utvrđene su kritične temperature zraka: za zametnute plodove kritične su temperature u intervalu -1°C do +2°C, otvorene cvjetove ugrožavaju temperature od –3°C pa naviše. Neotvoreni pupoljci stradaju na temperaturama od -5°C do -8°C. Kambij ugrožavaju temperature od –10°C, a neodrvenjeli dio stabla, apsorptivnu sposobnost korijena, kao i čitavu biljku, ugrožavaju temperature od –25°C do – 35°C.

Mraz voli neobrađeno zemljište

Opasnost od pojave mraza znatno je manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, ali i na južnim obroncima. O ovim okolnostima potrebno je voditi računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze.

Neophodno je da se svaki voćar upozna s tehnologijom procesa zaštite od mraza, ali i da pravovremeno ulaže u tehnologiju jer u protivnom mraz će, vrlo vjerojatno, prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani urod, a što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.