Kako obaviti zimsku rezidbu šljive?!

Šljiva nije previše zahtjevna voćka za uzgoj ako preživi rane proljetne mrazeve koji desetkuju rod. U odnosu na ostale voćke, ona najslabije podnosi mraz.

Inače, najzastupljenije sorte šljiva u našim krajevima su čačanske sorte, tj. čačanska rodna, rana, ljepotica, zatim stanley i savka, odnosno, požegača koja je i dalje među najtraženijim, piše Agroklub.

Bez rezidbe - nema roda

Da bi imali redovan rod, neophodno je obaviti zimsku rezidbu. U velikim voćnjacima ona počinje odmah nakon berbe, a u manjim, najčešće u ožujku. Posljednjih godina, zbog promjene klimatskih faktora, najbolje bi bilo obaviti ju u jesen, odnosno u studenom, pa i prosincu jer se stabla počinju buditi već od veljače, tako da kasnija rezidba nema efekt na usporavanje kretanja vegetacije.

Korijen šljiva ranije kreće s vraćanjem hranjjivih tvari u krošnju u odnosu na jabuku i krušku.

Kada se obavi orezivanje, voćka će imati više snage, u slučaju pojave niskih temperatura, odnosno mraza, jer će optimalan broj grana i pupoljaka omogućiti voćki da duže i lakše izdrži period niskih temperatura. Biljka neće imati potrebu raspoređivati hranjjive tvari na više grana.

Ne smije se dozvoliti da ima više debelih grana koje idu u unutrašnjost krošnje. Ako se rezidba ne obavi tri ili četiri godine potrebno je uložiti velike napore da se stablo očisti od viška grana i sigurno je potrebno i motorna pila kako bi se stablo riješilo debelih grana koje zagušuju krošnju.

Svaka sorta zahtijeva posebnu rezidbu

Šljiva rađa na mješovitim i cvjetnim grančicama i svibanjskim kiticama. Svaka sorta je specifična. Tako čačanska rodna zahtijeva oštru rezidbu jer će samo u tom slučaju redovno rađati. Jednogodišnje grane, dakle one dugačke, režu se za jednu trećinu, a jače, skeletne se prikraćuju na bočne, s rodnim pupoljcima, kako bi se osiguralo dovoljno zamjenskih grana. Požegača rađa na kratkim cvjetnim grančicama.

Čačanska ljepotica i stanley, prvenstveno rađaju na cvjetnim grančicama dugačkim do 30 centimetara i svibanjskim kiticama, dužine do pet centimetara. Rezidbom bi trebalo ukloniti 30 posto prošlogodišnjih grana. Šljiva ima sposobnost da na jednoj starijoj bočnoj grani nekoliko godina donosi dobar rod, pod uvjetom da ima dovoljno hrane u vidu mineralnih gnojiva i stajnjaka koji joj se dodaju odmah nakon berbe i u rano proljeće.

Najčešći uzgojni oblici

Što se tiče uzgojnog oblika šljiva najbolje rađa u piramidalnoj formi ili kotlastoj (vaza). Za požegaču je preporučljiva kotlasta jer rađa na krajevima krošnje. U unutrašnjosti treba očistiti grane koje idu ka unutra. Za ostale sorte preporučuje se piramidalna, s granama pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na provodnicu.

Ako grane savijete pod kutom od 90 stupnjeva, nakon nekoliko godina doći će do njihovog sušenja u osnovi i gubljenja značajnijeg roda. I kod piramidalne krošnje neophodno je ostaviti unutrašnjost čistu od vodopija koje će u vegetaciji zasjenjivati ostale grane i omogućiti uvjete za pojavu bolesti. Sve grane koje idu iz zemlje, iz spavajućih pupoljaka, moraju se odstraniti jer crpe snagu stablu i smanjuju rod.

Ako se radi o sustavu vitkog vretena ostavlja se jedna provodnica koja se pri vrhu oslobađa od dužih debljih grana koje joj crpe snagu. Najvažnije je da stablo ima dovoljno svjetlosti i u unutrašnjosti krošnje.

Zaštita stabala

Rezove koji su često veliki zbog debelih grana, nakon rezidbe treba dezinficirati bilo da se premažu vapnom, mješavinom vapna i bakra, bilo da se s istim sredstvima tretiraju s traktorskom prskalicom ili, još bolje, pištoljem. Na 100 litara vode, dovoljan je jedan kilogram ili jedna litar bakrenog preparata, pet kilograma gašenog vapna i jedan kilogram soli, za bolje prianjanje sredstava, kako bi se utjecalo i na slabiji intenzitet napada bolesti i štetnika.

Ima i proizvođača koji prije ili poslije bakra, tretiraju voćnjak s jedan i po do dva kilograma sode bikarbone na 1.000 litara vode jer je soda izvrsno dezinfekcijsko sredstvo.

Pazite na bolesti i štetnike

Prilikom rezidbe, rez mora biti kos, malo iznad pupoljka. Ne treba ostavljati patrljke već rezati do osnove grana, koje se potpuno otklanjaju jer će, u suprotnom, doći do sušenja preostalog dijela grančice i pojave bakterijskog raka.

Šljiva nije kao kruška ili jabuka koje podnose rez na "čep" iz kojeg izbijaju novi izbojci. Kod šljive se to vrlo rijetko događa i najčešće dolazi do sušenja tih grančica koje ostanu na stablu. Na sredini te grane, odnosno, patrljka, pojavit će se rupica kroz koju ulaze i bolesti, ne samo insekti.