Jagode vam nisu slatke? Ovo su pogreške koje najčešće radimo

Najpouzdaniji način da se utvrdi je li prihrana jagode bila odgovarajuća je probanje samog ploda. Okus, čvrstoća i sočnost najbolje govore jesu li biljke dobile sve što im je potrebno.

U posljednjem razdoblju mnogi proizvođači su se suočili s problemima u navodnjavanju i primjeni hraniva, što je ostavilo traga na kvaliteti plodova.

Posebno je upitno je li jagoda imala dovoljno kalija, ključnog elementa za slatkoću, aromu i postojanost ploda.

Korekcija ishrane

U standardnim uvjetima, prihrana do i na početku berbe najčešće se provodi korištenjem formulacije 113 ili 324, koja je dobro balansirana za ovu fazu razvoja.

Ako su plodovi ukusni, čvrsti i dugotrajni nakon berbe, s tom formulacijom se može nastaviti sve do kraja sezone. Međutim, ukoliko se primijeti pad u kvaliteti - manjak slatkoće, vodenkast plod, loša konzistencija, prihranu treba hitno korigirati.

Folijarna prihrana može pomoći u privremenom ubrzanju korekcije

Uzroci slabije kvalitete jagoda često leže u disbalansu između dušika i kalija, te u općem deficitu hranjiva. Ovo se može dogoditi uslijed nepovoljnih vremenskih prilika, posebno kada jaka kiša ili duži sušni periodi onemoguće pravilnu ishranu kroz sustav kap po kap.

Kod korekcije ishrane potrebno je uzeti u obzir više faktora: trenutačne vremenske prilike, stanje biljaka (lišće, cvjetovi, rast), broj i veličinu plodova, okus i aromu plodova.

U praksi se korekcija često provodi povećanjem doze gnojiva kako bi se stvorile zalihe hranjiva u zoni korijena.

Preporučena količina iznos 4-6 grama po biljci tjedno, odnosno oko 200 kg/ha tjedno, raspoređeno ravnomjerno tijekom navodnjavanja. Ako je stanje u nasadu blago narušeno, može se posegnuti i za formulacijom 316, kao blažom korektivnom mjerom.

Folijarna prihrana može pomoći u privremenom ubrzanju korekcije, ali ne može zamijeniti osnovnu prihranu putem korijena. Biljkama jagode je za stvaranje slatkih, aromatičnih plodova potrebno mnoštvo kalija, a količina koja se može unijeti folijarno je ograničena.

Kako dodatno poboljšati okus i slatkoću:

• Povećati udio kalija u ishrani: Ovaj element direktno utječe na sintezu šećera i poboljšava transport nutrijenata u plod.

• Ograničiti suvišan dušik: Prekomjeran dušik vodi do bujnog rasta i vodenkastih plodova, ali smanjuje slatkoću i aromu.

• Primijeniti amino-kiseline i morske alge folijarno: Preparati na bazi aminokiselina i ekstrakata algi mogu povećati sadržaj šećera i poboljšati miris plodova.

• Optimizirati zalijevanje: Previše vode pred berbu razvodnjava sok u plodu, pred kraj zrenja preporučuje se umjereno zalijevanje.

• Povećati osunčanost biljaka: Bolja osvijetljenost doprinosi većoj fotosintezi, što rezultira višim sadržajem šećera.

Preporuke za ekološke proizvođače jagoda

Ekološka proizvodnja jagoda zahtijeva posebnu pažnju kada je riječ o ishrani i poboljšanju kvalitete plodova jer su mogućnosti korekcije ograničenije. Ipak, i u ovim uvjetima moguće je postići visoku slatkoću i aromu uz pravilan pristup.

Temeljna ishrana treba se bazirati na dobro fermentiranom kompostu, a tijekom vegetacije preporučuje se dodatak peletiranih organskih formulacija s naglašenim sadržajem kalija.

Moguće je postići visoku slatkoću i aromu uz pravilan pristup

Pomoći će i biljna tekuća gnojiva, jer su ekstrakti koprive, gaveza i pepela bogati kalijem i mogu se koristiti kao dopuna kroz sustav kap po kap.

Mikroorganizmi i biostimulatori, preparati koji sadrže korisne gljivice (Trichoderma) i bakterije (Bacillus subtilis, Azotobacter) mogu pomoći u boljem iskorištavanju hraniva i povećanju otpornosti biljke.

Dodavanjem zeolita i bio-ugljena u zonu korijena poboljšava se kapacitet zemljišta za zadržavanje hraniva i vode, čime se indirektno utječe na bolju ishranu i slatkoću plodova.

Prirodni folijarni preparati, sprejevi na bazi morskih algi, huminskih i fulvinskih kiselina mogu se koristiti za povećanje šećera i ukupne kvalitete plodova.

Plastenička proizvodnja

Plastenička proizvodnja jagode omogućava ranu berbu i kontrolirane uvjete, ali istovremeno zahtijeva strožu kontrolu ishrane, jer greške dolaze do izražaja puno brže nego na otvorenom.

Preporučuje se vođenje dnevnika ishrane s redovnim mjerenjem električne provodljivosti (EC) kako bi se izbjeglo zaslanjivanje ili disbalans hraniva, te mjerenje pH vrijednosti vode i supstrata.

Jagoda najbolje "kaže" kako se osjeća kroz okus

Plastenički usjevi često pate zbog loše dostupnosti hraniva u zatvorenim sistemima, pa se preporučuje korištenje gnojiva koja snižavaju pH (pHLow) i olakšavaju usvajanje mikroelemenata.

Umjesto jedne veće doze, u plastenicima se preporučuju manje, ali češće prihrane (npr. svaki drugi dan u manjim koncentracijama), kako bi biljke imale stalno dostupan spremnik hraniva.

Kontrolirajte vlažnost zraka i tla, jer visoka vlažnost zraka smanjuje transpiraciju, a time i unos hraniva. Nepravilno navodnjavanje može dovesti do "razvodnjenih" plodova. Pravilno provjetravanje i kap po kap sistem s vremenskim programatorima su od ključne važnosti.

Integracija svjetla je poželjna (gdje je moguće). Dodatno LED osvjetljenje može stimulirati fotosintezu i pozitivno utjecati na sintezu šećera u zimskom ili oblačnom periodu, piše Agroklub.

Bez obzira na sustav proizvodnje, ključna poruka ostaje ista - pratiti biljku, pratiti plod, reagirati na vrijeme. Tehnologija proizvodnje jagode stalno se usavršava, ali ne postoji zamjena za iskustvo i pažljivo promatranje.

U zaključku, jagoda najbolje "kaže" kako se osjeća kroz okus. Poljoprivreda nije šablona, osluškujte biljku, pratite plod, i reagirajte na vrijeme.