Izvoz spasio sezonu ranog krumpira, urod manji i do čak 60%

Sezona ranih krumpira na jugu Hercegovine pri samom je kraju. Počela je prije nepuna tri mjeseca s krumpirima iz plastenika, a nastavila se vađenjem gomolja s otvorenih površina.

Govoreći o tom za jugozapad, pa i cijeli jug Hercegovine, važnom poslu Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, kaže kako je sezona ove godine malo kasnila zbog leda.

''Smanjen je urod, cijena je niža nego lani, ali pregurat će se nekako. Proglašena je elementarna nepogoda, bit će nešto štete, što će pomoći poljoprivrednicima. U cjelini, sezona je možda malo slabija nego prošle godine. No, i sada dosta krumpira ide u izvoz. Na nas je najviše utjecala korona kako na slabiju cijenu tako i na slabiju prodaju. Nema turizma, ljudi, restorani su jedno vrijeme bili zatvoreni... Poljoprivrednik u ovoj situaciji treba preživjeti'', kaže Vukojević za Večernji list.

Na jednoj je njivi, kaže, lani sam iskopao 7,5 tona, a ove godine 3,5 tone!

''Nije svaka njiva takva, ima i približnih prinosa, ali urod je, ovisno o području, manji za 40 do 60 posto'', ističe Vukojević ne baš dobre podatke za poljoprivredu juga Hercegovine.

Što se pak tiče plasmana, krumpir ide na veletržnicu u Čapljini, iz Čapljine dalje.

''Izvoznici su odradili dobar posao, a da nije bilo korone, to bi onda bio pravi posao. Ako se na ovu godinu toliko izvezlo, sad možemo zamišljati što bi bilo da je u Hrvatskoj milijun i pol turista, a kod nas u BiH pola milijuna. Mislim da bi to bila godina za pamćenje'', kaže Vukojević.

Zadruga ima 182 kooperanta.

''Dobili smo na korištenje sabirno-distribucijski centar. Mislim da je to jedan iskorak koji će donijeti poticaj proizvodnji. Budući da je ova sezona pri kraju, sad imamo dovoljno vremena formirati stručni tim koji će voditi taj posao, uvezati proizvodnju i plasman. Imamo dovoljno vremena za valjane pripreme, a već iduće sezone očekuju se prvi rezultati'', dodaje.

Inače, trenutačnu cijenu od 0,35 do 0,40 KM na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima te način obrade proizvođači smatraju nerentabilnim. U takvoj situaciji većina će preostali rani krumpir izvaditi i skladištiti dok se cijena, kažu, ne oporavi.

Napomenimo i kako se prvi rani krumpir iz plastenika tržio po cijeni od 2 KM, čak i više.