Edukativna konferencija „Predstavljanje održivog agro-energijskog razvoja“ održana je u četvrtak u Mostaru u organizaciji Mikrokreditne organizacije s ciljem promoviranja rješenja koja povezuju poljoprivredu i obnovljive izvore energije.
Predsjednik Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije Aner Kruškonja istaknuo je kako se u suradnji s partnerima i Obrtničkom komorom Unsko-sanske županije predstavlja kreditna linija namijenjena sufinanciranju fotonaponskih elektrana u poljoprivredi.
''Kada govorimo o resursima, veliki potencijal leži u fotonaponskim elektranama koje se mogu koristiti za napajanje štala, grijanje plastenika, rad komora i sušara. Mogućnosti su doista široke'', istaknuo je.
Profesor Midhat Glavić ocijenio je kako poljoprivreda spada među grane koje najviše trpe posljedice klimatskih promjena, ali se istodobno ubraja i među njihove uzročnike.
''Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi nisu nove, već poznate u agrotehnici. Njihov je cilj smanjiti karbonski otisak kroz manju upotrebu mehanizacije, očuvanje padalina u tlu, konzervacijsku obradu zemljišta te korištenje žetvenih ostataka i stajnjaka. Suvremena proizvodnja voća i povrća zahtijeva sustave navodnjavanja u kombinaciji sa zaštitnim mrežama, dok nove digitalne tehnologije omogućuju optimizaciju potrošnje vode i gnojiva radi postizanja veće proizvodnje'', istaknuo je Glavić.
Dodao je kako se sve veća pozornost posvećuje kontroli uvoza svježeg voća i povrća zbog ostataka pesticida te istaknuo važnost biopesticida i agrosolarstva, koje istodobno omogućuje proizvodnju električne energije i povećanje poljoprivredne proizvodnje.
Govoreći o stočarstvu, Glavić je naglasio potrebu smanjenja intenzivnog uzgoja te korištenja livada i pašnjaka za pašni i slobodni uzgoj domaćih životinja. Naglasio je kako se mjere održive poljoprivrede ne odnose samo na biljnu proizvodnju, nego i na stočarstvo.
''Bosna i Hercegovina je prošle godine imala deficit u uvozu hrane veći od dvije milijarde maraka, a u prvih sedam mjeseci ove godine već oko 1,8 milijardi. To jasno pokazuje da se moramo ozbiljnije posvetiti proizvodnji hrane na vlastitim imanjima. Bez suverenosti hrane nema ni suverenosti države'', poručio je Glavić.
Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike lokalnih zajednica i poljoprivrednike radi razmjene znanja i iskustava te poticanja razvoja održivih i ekonomskih isplativih rješenja.
