Farmeri ponovno zarađuju: Svinjetina u prodaji

Farmeri iz ugroženih područja u Srpskoj, zahvaljujući novim mjerama, počeli su da se rješavaju viška svinja, zaradivši tako prvi novac nakon višetjedne zabrane prodaje i klanja životinja zbog afričke kuge.

Prijevoz zdravih svinja iz ugroženog područja radi prodaje, kao i klanje u domaćinstvima i klaonicama u Srpskoj moguće je od petka, a uzgajivači kažu da su jedva dočekali ovu odluku nadležnih s obzirom na to da već neko vrijeme nisu ostvarivali nikakve prihode, dok su se troškovi gomilali.

Prodaja viška 

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić rekao je za "Glas Srpske" da su farmeri odmah po stupanju na snagu novih mjera počeli s prodajom i klanjem viška zdravih životinja.

"Napokon se možemo riješiti viška, ali i smanjiti rizik od zaraze jer što je više životinja na jednom mjestu veća je vjerojatnoća da dobiju virus. Osim toga, kupci sad dobivaju pregledano i zdravo meso", kazao je Maljčić.

Pročitajte još

Dopuštena prodaja, klanje i pečenje svinja

Dodao je da je u jednu banjalučku pečenjaru s njegove farme u subotu, nakon 28 i više dana agonije, otišlo 250 zdravih svinja po cijeni od 5,3 marke po kilogramu žive vage.

"Za naše uvjete u tom periodu nastali su ogromni zaostaci. Ta prasad za prodaju trebala su imati 30 kilograma, a oni su bili teški po 53 kilograma. U ovom tjednu ćemo sigurno, ako se što ne promijeni, imati još oko 150 svinja viška i toliko ćemo, otprilike, svakog idućeg tjedna prodavati", rekao je Maljčić.

Razloga za optimizam ima i direktor i vlasnik poduzeća "ZP komerc" iz Bijeljine Ljubiša Rosić, koji kaže da su odmah u petak počeli s klanjem zdravih svinja.

"U planu nam je da danas zakoljemo oko 700 svinja kako s naše farme, tako i od drugih farmera", kazao je Rosić.

Bez kontrole?

On tvrdi da svinjetina iz Njemačke koja se prodaje u Srpskoj proteklih tjedana nije podlijegala kontrolama na afričku kugu, za razliku od onog s domaćih farmi tako da kupci mogu biti sigurni kad kupuju domaće meso.

Preporuke Inspektorata za suzbijanje afričke kuge

- dodatno osigurati objekte za držanje životinja

- koristiti hranu iz provjerenih izvora

- ne hraniti životinje ostacima hrane

- ograničiti ulazak ljudi i vozila na farme

- koristiti posebnu odjeću, obuću i alat

- adekvatno zbrinjavati otpad porijeklom s farme

- preventivne mjere u lovu

Afrička kuga svinja je izuzetno zarazna bolest koja se širi kako direktnim kontaktom životinja tako i indirektno, putem kukaca, kontaminiranih predmeta, vozila, proizvoda, hrane, kao i kretanjem ljudi, zbog čega se, prema riječima glavnog republičkog veterinarskog inspektora Vladimira Milijevića, nužno i dalje pridržavati niza preventivnih mjera.

"Primjera radi, farmeri na ulazu objekata za držanje životinja moraju i trebaju postaviti dezobarijere za vozila i ljude i redovno ih održavati. Ako je moguće treba napraviti duple ograde radi sprečavanja direktnog kontakta svinja koje su puštene s divljim svinjama i ostalim životinjama", kazao je Milijević.

Zone zaraze

Kad je u pitanju ishrana, svinje ne treba hraniti svježom travom, sijenom, niti žitom prikupljenim s površina koje se nalaze u zonama zaraze.

"U pojedinim područjima praksa je da vlasnici koji uzgajaju svinje za vlastite potrebe iste hrane i različitim šumskim plodovima, što je neprihvatljivo. Divlje svinje su primarni prijenosnik ove bolesti i svaki dodir sa zaraženom hranom ili površinama po kojima se kretala zaražena životinja predstavlja direktan izvor zaraze. Žito bi prije upotrebe trebalo odstajati najmanje dva mjeseca da bi virus nestao", istaknuo je Milijević.

Pročitajte još

Farmeri najavili prosvjed: "Ne možemo više istrpjeti ovaj režim"

Jako je važno, naglasio je on, da se životinje ne hrane kuhinjskim otpadom, jer u zamrznutom mesu virus ostaje aktivan i do tri godine, dok u termički neobrađenim svinjskim proizvodima kao što je suho meso i do 400 dana.

Prema njegovim riječima, treba ograničiti i ulazak ljudi i vozila na farme, jer je čovjek drugi najveći prijenosnik afričke kuge svinja.

"Vlasnici životinja često iz radoznalosti i straha odlaze na susjedne farme kako bi se raspitali o njihovom trenutnom stanju, te tako na svojoj odjeći i obući mogu prenijeti virus", objašnjava Milijević, koji ističe da prilikom ulaska u farme treba koristiti posebnu odjeću, obuću i alat, a neophodno je i pojačati higijenske mjere poput pranja i dezinfekcije ruku.

Čovjek

Upozorava da odvoz krutog gnoja i otpadnih voda s farme svinja i njegovo nepropisno odlaganje, u slučaju postojanja virusa na istoj, može dovesti do ubrzanog širenja virusa u okolini, a farmeri trebaju izbjegavati kretanje po šumi, kao i sudjelovanje u lovu.

"Na trasi kretanja zaražene divlje svinje virus ostaje aktivan i do dva mjeseca te se direktno na obući može unijeti u domaćinstvo ili farmu. U slučaju uočavanja divljih svinja koje pokazuju znakove bolesti, neuobičajeno ponašanje ili prilikom pronalaska uginule svinje, treba odmah obavijestiti veterinara, bez približavanja i kontakta sa životinjom", kazao je Milijević.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić tvrdi da na području Bijeljine vlada opća konfuzija.

"Na zaraženom području svinje se eutanaziraju, dok pored njih susjedi kolju i jedu meso, a ugostiteljski objekti, koji služe hranu od svinjetine, najnormalnije rade", kazao je Bakajlić.