Gasimo domaće, uvozimo tuđe: Na uvoz hrane trošimo više od 3 milijarde KM

BiH na uvoz hrane izdvaja više od 3 milijarde KM. U isto vrijeme, dok ogroman novac dajemo za kupovinu robe sumnjivog podrijetla, domaća proizvodnja se gasi i propada. Alarmantan je podatak da na pragu proljetne sjetve u najvećoj bh. žitnici - oko 50% ratara odustaje od proizvodnje.

U lancu proizvodnje od ratara do krajnjeg potrošača nitko nije zadovoljan. Prošlogodišnja jesenja sjetva je, kažu farmeri, bila najskuplja u povijesti poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima. I dok su zbog niskih otkupnih cijena pretrpjeli gubitke, na putu kroz preradu do krajnjeg potrošača njihova je cijena rasla, tako da je, u konačnici, bila skoro nedostižna krajnjem kupcu. Ove godine mnogi će odustati od proizvodnje, prenosi Federalna. 

Odustaju od sijanja 

"Opće stanje nije dobro. Evo, proljeće nam ide, poljoprivrednici uveliko razmišljaju o proljetnoj sjetvi. Cijene repromaterijala su katastrofalne, iz dana u dan sve skuplje. Najmanje 50% poljoprivrednika neće ni sijati kukuruz jer je to najskuplja i najrizičnija sjetva", govori Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Nikada se, kažu, nije dogodilo da, kao sada, sjetva nije ni počela, a već znaju da će biti na gubitku. Rast cijena repromaterijala mnogima je tradiciju od koje žive učinio nedostižnom.

Pročitajte još

Poljoprivrednici očajni: Cijene mineralnog gnojiva više i do 300 posto

"Ne može se trenutno naći matematika da se na 220 maraka NPK đubriva bilo što posije. Koliko god da to rodi, cijena repromaterijala je previše skupa. Ne znam što je toliko poskupjelo - nafta jeste skuplja 5 ili 10 pfeninga, ali prošle godine smo imali dušično đubrivo od 53 marke, a sad je 160", podsjeća Bakajlić.

"U ovo doba je bila cijena tarane 43-45 KM na 100 kg, a sad je 170 KM - to je za nas veliko. Ne znamo kakve će cijene biti i hoćemo li ulagati u poljoprivredu ili ne", objašnjava farmer Nebojša Đokić.

"Ratari strahuju s razlogom hoće li uspjeti izvući uloženo. Zbog skupe cijene đubriva, mnogi će ove godine, umjesto dvije, ići na jednu prihranu ili će smanjiti količinu đubriva po jedinici površine, što će imati utjecaja na prinose", upozorava Đorđe Glišić, predstavnik Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Smanjene cijene 

To će u konačnici dovesti do manjka hrane na farmama. No, s obzirom na nisku otkupnu cijenu pšenice, a visoku stočne hrane, farmeri procjenjuju da će dobar dio ovogodišnjeg roda hljebnog žita ovoga ljeta, umjesto za preradu, iskoristiti za prehranu grla na svojim farmama. Cilj je očuvati stočni fond, a s otkupnim cijenama mlijeka od 60 pfeninga po litri to je nemoguće.

"Država redovno isplaćuje poticaje, ali taj poticaj koji država daje nije dala proizvođaču, nego, kako je država povećavala poticaj, to su dobivali prerađivači. A oni su nama smanjivali cijenu mlijeka. Nemamo zagarantirane cijene i nemamo ništa zagarantirano, sve radimo od danas do sutra", dodaje Đokić.

Proizvodnja mlijeka trenutno je u padu. Na tržištu vlada i deficit sirovog mesa. Brojni proizvođači već su ugasili farme.

"Veliki je manjak sirovog mesa na tržištu, farme su prazne. Ljudi nemaju, štale su prazne, farme prazne. Imaju nešto za svoje potrebe. Niko se nije upustio u ozbiljniju proizvodnju", navodi Bakajlić.

Korak po korak, domaća proizvodnja se gasi. Zbog malih izdvajanja za poljoprivredu, domaća proizvodnja je skupa i većini postala nedostižna. S druge strane, uvoz je nekontroliran - i ono što se proizvede nije moguće prodati. BiH može, prema analizama stručnjaka, proizvesti pet puta više hrane nego što je trenutno proizvodi. Pa, ipak, dok domaća gospodarstva zarastaju u korov, BiH na uvoz hrane izdvaja oko tri milijarde KM.