Divlje svinje već danima haraju na području Prnjavora i Cazina, pustoše nasade kukuruza, a što nije uništila suša, sada su ove životinje, žale se poljoprivrednici.
Iako su se obraćali i nadležnima te lovačkim udruženjima, ništa se ne rješava, a još nije počela sezona lova na divlje svinje.
Kako je za "Nezavisne" istaknuo Ljubiša Tominčić iz Štrbaca kod Prnjavora, od kukuruza zasijanog na osam duluma zemlje nije ostao ni klip, divlje svinje su uništile sve, a odšteti se i ne nada.
"Žalio sam se, izašli su nadležni iz općine da procijene štetu i to je sve za sada. No, teško da ću išta dobiti, iako je sigurno načinjena šteta veća od 5.000 KM. Obraćao sam se općini, lovačkom udruženju, kome sam god mogao", naglasio je Tominčić.
Najavio je da će probati tužiti lovačko udruženje. Kako navodi, u Prnjavoru je sada zabranjen lov.
"Da su oni odobrili lov, to se ne bi dogodilo. Od osam duluma kukuruza, nema ni klipa", navodi Tominčić.
Pojašnjava da divlje svinje tri godine unazad uništavaju usjeve, ali da je ranije mogao nešto i spasiti, a sada ništa.
"Samo je moja njiva na tom području, a iako sam imao još tri, odustao sam od sijanja na njima", rekao je Tominčić, dodajući da su se i kod susjeda, na dnu Štrbaca, pojavile divlje svinje, koje uništavaju usjeve.
Slična, a možda i gora situacija je na području Cazina, gdje poljoprivrednici također bilježe ogromnu štetu na poljima kukuruza.
To potvrđuje i Dževahir Babić, predsjednik Udruženja "Seljačka sloga", koji kaže kako je najezda divljih svinja te da je ugroženo oko 300-400 hektara nasada kukuruza kod poljoprivrednika.
"Bilo ih je i prethodnih godina, ali u manjem obimu. Sad ih je mnogo više jer su propisima i zakonima određene kvote koliko ih se može odstrijeliti u tijeku lovne sezone", pojasnio je Babić za "Nezavisne" te dodao da je kukuruz osnovna ishrana za stoku na tom području.
"Ove godine je zbog suše oko 30 posto manji prinos kukuruza, a da nije pala kiša u srpnju, ne bi bilo ništa. Mi ćemo imati parcela gdje će se to i prepoloviti, upravo zbog navale divljih svinja", istaknuo je on.
Dodaje da se posljednjih nekoliko godina obraćao svima, od federalnog do kantonalnog ministarstva, lovačkog društva, a lovci su im do sada, navodi, izrazili u susret.
"I ja sam lovac. Ove godine trebamo ići u čuvanje usjeva, ali zbog te odluke bez pušaka, što je van svake pameti. Tražio sam da mi, poljoprivrednici, održimo sastanak s predstavnicima Gradske uprave, pa da vidimo što ćemo, a ako ne bude pomaka, ja ću s farmerima koji imaju najviše zasijanih površina donijeti odluku da zabranimo lovačkom društvu lov u našim posjedima. Nelogično mi je da ne izađu u rujnu kad svinje prave štetu kukuruzu, a početkom listopada izađu na te iste parcele", istaknuo je Babić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS za "Nezavisne" su naveli kako divlja svinja nije zaštićena vrsta divljači, tako da se tu šteta ne nadoknađuje.
"Nadoknađujemo štetu od zaštićenih vrsta divljači, a to su u ovom trenutku medvjed i dabar. Štetu od vuka te pasa lutalica (30 posto od štete) nadoknađuje Agencija za agrarna plaćanja, uz izlazak komisije na teren", rečeno je iz resornog ministarstva.
Dodali su kako, kada je u pitanju odstrel divljih svinja, lovačka udruženja planiraju odstrel na godišnjem nivou i plan odstrela dostavljaju na suglasnost Ministarstvu.
"Plan odstrela nije isti za svaku lovnu godinu, kao ni realizacija, na koju utiče niz čimbenika. Recimo, za lovnu godinu 2024/25. plan je 4.439 jedinki", zaključuju iz Ministarstva.
