Posljedice mraza u voćnjacima: Trešnja pretrpjela najveću štetu
Posljedice mraza početkom svibnja sada su vidljive u voćnjacima u Potkozarju. Najveća šteta je u zasadima trešnje, dok su jabuka, kruška, šljiva, grožđe i drugo voće u boljem stanju. Voćari iz Miljevića, sela na granici gradiške i laktaške općine, kažu kako je trešnja bila bogato procvjetala, a plodovi su se formirali.
"Vjerovali smo da nam predstoji rekordna sezona. Međutim, nekoliko sati u temperaturnom minusu 1. svibnja rano ujutro bilo je pogubno. Mraz je obrao trešnju. Nije ostalo gotovo ništa", dodaju voćari.
Identična situacija zabilježena je u Turjaku, Gornjoj i Srednjoj Jurkovici, Romanovcima, Bakincima i drugim područjima.
Iako je temperatura porasla, šteta je sve vidljivija, a prema riječima stručnjaka, ona još nije konačna. Na plodovima koji su naizgled neoštećeni, šteta će postati očigledna u narednim danima. Posljedice mraza zabilježene su i na zasadima mušmule, vinove loze te drugih voćki. Voćari ističu kako je šteta najveća jer trešnja zauzima veliku površinu, pišu Nezavisne novine.
Zbog naglih vremenskih oscilacija, proizvodnja ovog voća postala je neizvjesna. Voćari najavljuju čupanje stabala trešnje i sadnju voća koje kasnije dospijeva. To će im pomoći da izbjegnu štetu od mraza koji je postao redovna pojava krajem travnja ili u svibnju.
U Turjaku, gdje Miladin Stojnić uzgaja 300 stabala trešnje, klimatske promjene bitno utječu na voćarstvo. Ističe kako su zbog zahlađenja praćenog kišama tijekom cvjetanja šljive, kruške i jabuke, nužni češći kemijski tretmani.
"S 25 tretmana godišnje, sada je nužno barem 30", kaže Stojnić.
Voćari napuštaju tradicionalne vrste voća poput jabuka, krušaka, šljiva i breskvi, te se prilagođavaju novim klimatskim uvjetima. Klimatske promjene, s povećanim troškovima proizvodnje, postavljaju nove izazove u ovom sektoru.
