Vinogradari na Pelješcu u problemima – divlje svinje ruše suhozide i uništavaju urod
Krenula je berba grožđa na Pelješcu. Kvaliteta i kvantiteta uroda su dobre, ali vinogradarima probleme zadaju divlje svinje i ptice.
"Jedan dio vinograda je već obran, jedan kao što vidite, nije. Kvaliteta se čini da će biti u konačnici dobra. Kvantiteta je, u odnosu na prošlu godinu, nešto manja kod nas. Pa jedno je zbog suše i drugo standardno zbog divljih svinja i ptica, i toga što napada, jer ovdje smo u divljini", rekao je za Plodove zemlje Arsen Roso, voditelj vinograda Postup smještenog na oko 300 metara nadmorske visine.
I na drugoj strani Pelješca berba se zahuktava. "Rane sorte smo pobrali, to smo završili. Krenuli smo i s rozeom i sad krećemo s plavcem, za nekakvih 15 - 20 dana. Nadamo se dobroj godini. Godina jest bila sušna, pala je sad jedna dobra količina kiše, koja možda i nije trebala, ali u redu. Mi smo spremni na sve moguće situacije", naglasio je Vanja Ljubotina, rukovoditelj vinarije Janjina.
Ipak, i oni muku muče s divljim svinjama. "Oborili su međe. Ima ih strašno puno. Pored sve žice, oni probiju ispod žice i razvale među", napomenuo je Ljubotina.
Na snazi uredba o afričkoj svinjskoj kugi
Divlje svinje ruše suhozide. Marija Mrgudić, vinarka iz Vignja, na rubu je snaga. "Mi smo svaku godinu na tom hektaru brali šest tona, a ove godine smo jedva jednu tonu ubrali. One dolaze ispred kuća. Dalje malo, ima jedan restoran; rekla mi je vlasnica da im dolaze kad su gosti tu. Više se ne boje uopće, toliko ih je", ispričala je.
"Ove godine je bilo dosta suše, a životinje se moraju s nečim hraniti. Vinogradi su im pristupačni, pošto se dobar dio površina ne obrađuje. Šikare su blizu vinograda i prvo nastradaju vinogradi. To je nešto sasvim normalno", objasnio je Niko Antičević, tajnik lovačke udruge Muflon.
Na snazi je uredba o afričkoj svinjskoj kugi i suzbijanju brojnosti stanja. Međutim, slična uredba se provodi i u BiH pa divlje svinje spas pronalaze na Pelješcu.
"Uz veće protjerivanje divljači, a ujedno i veće količine vuka, divlja svinja ide gdje joj je bolje, gdje se bolje osjeća. A Pelješac ima jedan dio nepristupačnih dijelova, gdje ni mi lovci ne možemo doći ni sa psima, ni u pogonske lovove i jednostavno je raj za daljnje razmnožavanje", naveo je Antičević.
"Sistem uređaja za zastrašivanje divljači tako da pas istovremeno laje i puška koja puca. Tako da ja to koristim već dvije godine. Meni se pokazalo 100 posto uspješno", kazao je Ivica Dujmović, tajnik lovačke udruge Dubrava iz Gornje Vručice.
Situacija eskalirala ove godine
Problem s divljim svinjama prisutan je već dulje vrijeme, ali ove godine situacija je eskalirala. Divlje svinje stalno preplivavaju more, s kopna na Pelješac i dalje prema otocima. Broj im stalno raste.
"Problem traje već 20-ak godina, ako ne i više. Pelješac je džungla u određenim dijelovima, nepristupačni tereni i oni se razmnožavaju bez ikakvog prirodnog neprijatelja", upozorio je Ljubotina.
U vinogradima blizu šuma postavljene su mreže visoke 2 metra, prvenstveno zbog muflona, ali divlje svinje opet pronađu svoj put.
"Probali smo praviti zaštitu s plinskim topom. Jednu godinu je donekle; prvu godinu je funkcioniralo, drugu onako nekako, a treću više nema koristi. Mi smo probali repelentima, stavljali krpice tako da on ima dosta intenzivan vonj, odnosno smrad. Ni to nije baš pomagalo", požalio se Roso, prenosi Index.hr.
