Crnogorsko iz EU: Kako je Europska unija zemlja porijekla Podgoričkog bijelog vina?

Na etiketi "Podgoričkog bijelog" vina, koje proizvodi državno poduzeće Plantaže 13. jul, piše da se puni u Crnoj Gori dok se kao zemlja porijekla navodi Europska unija.

Na svim ostalim vinima Plantaža, kao zemlja porijekla se navodi Crna Gora.

Zašto Plantaže uvoze bijelo vino i prodaju pod svojim brendom?

U Plantažama za Radio Slobodna Europa (RSE) objašnjavaju da iz EU nabavljaju određenu količinu vina kako bi osigurali kontinuitet ponude na tržištu.

Kažu da je to uobičajena i široko rasprostranjena praksa od Francuske, Italije, Španjolske i dugih vinskih zemalja.

Nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša, za RSE kaže, da Plantaže posluju s gubicima i da je kvaliteta grožđa sve niža:

"Oni su imali katastrofalnu prošlu godinu. Da bi to nadomjestili uvezli su rinfuzno vino i sada ga prodaju pod brendom 'Podgoričko bijelo'. To govori dokle je došao nekadašnji brend - umjesto proizvođača postaju punionica vina."

Plantaže, jedan od najvećih proizvođača grožđa, vina i rakije u Jugoistočnoj Europi, posljednjih godina je počela da rasprodaje nekretnine zbog financijskih problema.

Što kažu u Plantažama?

U pisanom odgovoru RSE iz Plantaža navode da novozasađeni vinogradi još nisu dostigli puni rodni kapacitet:

"Do momenta pristizanja Plantaže su osigurale dio nedostajućih količina bijelog vina, isključivo za potrebe proizvoda iz najniže cjenovne kategorije."

Dodaju da prema podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino, čak 33 posto svjetskog prometa vinom potpada pod ovu vrstu trgovine radi dopune vlastite proizvodnje:

"Deklaracija na proizvodu 'Podgoričko bijelo vino' je transparentna i jasno označava porijeklo vina, u skladu s važećim zakonima. A sirovina podliježe strogom nadzoru nadležnih državnih organa."

Nedostajuće količine bijelog vina pravdaju izostankom ulaganja posljednjih 15 godina u obnavljanje zasada i klimatskim faktorima:

"Nepovoljna starosna struktura dijela vinogradarskih zasada, dodatno je pogoršana ekstremnim vremenskim uvjetima, uključujući i štetu od gràda koja je 2022. procijenjena na više od osam milijuna eura, naročito kod bijelih sorti."

Nakon promjene vlasti prije pet godina, promijenjeno je i rukovodstvo Plantaža.

Oni tvrde da je u prethodne tri godine zasađeno preko 130 hektara bijelih vinskih sorti, koje će puni rod dostići u narednim godinama:

"To će osigurati održivost proizvodnje i potpunu samostalnost u svim segmentima."

Tvrde da se vrhunska vina proizvode od grožđa iz vinograda Plantaža.

Bivši ministar tvrdi da su Plantaže u sunovratu

Na drugoj strani inženjer agronomije i nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša tvrdi da kompanija gubi brend, te da nema grožđa za vrhunska vina:

"Plantaže mogu da opstanu samo proizvodeći vrhunska vina. Kompanija raspolaže s 4.000 hektara zemlje, a obrađuju oko 2.000 hektara. Od te obrađene površine, 1.000 hektara je zastarjeli vinograd i potpuno nerentabilan."

Smatra da je sve posljedica nestručnosti rukovodstva Plantaža. Tvrdi da je menadžment koji je došao poslije 2020. dao otkaz najsposobnijim ljudima, "među kojima je glavni tehnolog za zaštitu bilja".

"Nema te alkemije koja može da izvuče Plantaže iz poslovnih gubitaka, osim eventualno prodaje", kaže Mugoša.

Mugoša kaže da posjeduje financijski izvještaj za 2024. godinu gdje je prikazan profit Plantaža od oko 300.000 eura.

Kaže da su u tom izvještaju uknjiženi i prihodi od prodaje zemlje:

"Oni prodaju državnu zemlju, koju nisu kupili i koja nije državnom odlukom prepisana na kompaniju".

Uz to, Mugoša kaže da su do pozitivnog balansa u poslovanju došli, jer su obračun radili prije plaćanja poreza na zemljište trima općinama Podgorici, Zeti i Tuzima, na čijim se teritorijama nalaze vinogradi.

Problemi se gomilaju godinama

Najvrjednija državna kompanija koja osim voća, proizvodi preko 40 vrsta pića, među kojima su premium vina, specijalne selekcije i lozova rakija, a koje je izvozila u 42 zemlje, posljednjih godina se suočava sa problemima.

Radi se o financijskim problemima poput naslijeđenih dugova, pada prodaje zbog gubitka ruskog tržišta, te stvaranje zaliha. Plantaže su 2017. godine izgubile rusko tržište odlukom vlasti te zemlje da zabrani uvoz iz Crne Gore. Odluka ruskih vlasti je donijeta svega dva mjeseca prije pristupanja Crne Gore u punopravno članstvo u NATO.

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, nova Vlada je priopćila da su Plantaže pred bankrotom zbog duga povjeriocima od 38 milijuna eura. Tada je Vlada intervenirala hitnom novčanom pomoći od pet milijuna.

Pokrenuti su i sudski postupci protiv dijela članova Borda direktora i dugogodišnje direktorice Verice Maraš.

Plantaže su posljednjih godina financijske probleme pokušale da riješe prodajom više parcela koje, kako navode, ne koriste poslovnim aktivnostima kompanije.

Kako su ranije iz kompanije priopćili, od prodaje parcela u posljednjih pet godina zarađeno je oko pet milijuna eura.

Nevladina organizacija STEGA je upozorila da, prema njihovim saznanjima, Plantaže planiraju da prodaju zemlju koja bi se kasnije koristila za gradnju stanova.

Oni su pisali ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću u ožujku ove godine, tražeći od njega da reagira kako bi bio sačuvan privredni brend Crne Gore.

U polemici sa STEG-om, iz Plantaža su naveli da su stabilizirali poslovanje, vratili dio dugova i pokrenuli obnavljanje vinograda, te da je sadašnji dug kompanije smanjen na oko 16 milijuna eura. Plantaže su osnovane 1963. Država je vlasnik oko 56 posto akcija, a ostalo kontrolira nekoliko državnih fondova.