BiH jedina na svijetu u nazivu sadrži vina? "Nismo mi Hercegopatlidžan"

Obiteljska vinarija Podrum Tolj smještena je u selu Blatnica kod Čitluka. Iako mali, njihovo vino putuje od zemalja regije do Europe, pa čak i preko oceana. Uglavnom su izvozno orijentirani, a na bh. tržištu ostaje svega 15 do 20 posto proizvodnje.

Na pet lokacija, ukupne površine šest hektara, zasađene su autohtone sorte žilavke, blatine i trnjka. Oko 27 tisuća loza u punom je rodu, a za nekoliko godina stići će i prvi rezultati s mladih nasada. Među njihovim proizvodima naći ćete šest etiketa: Kosara, Ivaniš, Kalvakada, Komlin, Vitača i Prozračac.

Vinska cesta 

Vlasnik ove vinarije, Josip Tolj, kaže kako je poseban naglasak na sorti trnjak, odnosno Prozračcu, ali i vinu Rose koji je kombinacija blatine i trnjka. Osim kvaliteti vina, mnogo pažnje pridaju i druženju, piše Agroklub. 

"Imamo jednu malu priču o vinskom turizmu, radimo s grupama do 15 ljudi. Htjeli smo biti malo drugačiji pa smo napravili takve sadržaje da nas svi slušaju kada dođu, komuniciraju i ispituju. To je posebna vrsta turista, manja društva, kamperi i slično", priča Tolj.

Pročitajte još

Vinska cesta Hercegovine dobila nova priznanja

Najviše posjetitelja dolazi iz regije koje putokazi Vinske ceste, ruralnim ulicama dovedu do ovog podruma. Domaćin nam priča kako pri dolasku uglavnom naglase da će ostati pola sata, međutim, druženje uglavnom završavaju u večernjim satima.

"Većina njih želi prošetati do naših nasada i tako krenemo kroz masline do vinograda. Zanimaju ih povijesne priče, tj. kameni stećci pored naših vinograda", dodaje.

Stećak u vinogradu 

U Hercegovini svi imaju blatinu i žilavku, međutim ovdje se radi o selekciji koja nosi određena imena. U jednom od njihovih vinograd nalazi se stećak na kojem piše:

"Ovdje leži Ivaniš Kominović", isklesano na grobu viteza, a sorta koja tu raste je trnjak, crno grožđe koje je dugo smatrano dobrim oprašivačem za blatinu. Prije desetak godina jedna od vinarija je krenula praviti vino samo od nje, vrlo brzo i Tolj je ušla u sadnju ove sorte i pravljenja vina.

Izvoz u EU i preko oceana pokazuje da kvalitete ne manjka. Domaćin nam pojašnjava da od same priče o novom zakonu o vinu u BiH, prate i uvažavaju predložene propise.

"I jedva čekamo da zaživi zakon, da se izglasa i da se zna što može stajati na etiketi, koja je vinska regija te da nema malverzacija", kaže Josip i dodaje kako to ide u prilog svim manjim vinarijama.

Nimalo jednostavan zadatak 

Uz Josipa, kojeg smo sreli na Sarajevo Wine Festu, bio je i Zoran Gačić koji nam pojašnjava da je njegova funkcija u ovoj obiteljskoj vinariji, "da proba vina". No, samo će neupućeni pomisliti da je to jednostavan zadatak. Sve se, dodaje mora obaviti u pravom trenutku - pretakanja, prozračivanje, flaširanje, a posao nije baš jednostavan.

Pročitajte još

Završen ''Sarajevo Wine Fest 2023'', rekordna posjeta, i vinari i posjetitelji čestitali organizatorima

"Ljudi misle to je samo uzmeš grožđe, iscijediš, staviš u bačvu, odneseš na analizu pa što mu fali to mu dodaš i onda kasnije napij se i piši poeziju. Nije to baš tako. Vino je kombinacija seljačke, umjetničke i znanstvene priče. Mi smo jedina država na svijetu koja u svom nazivu ima riječ vino, mi nismo Hercegopatližan, nego Hercegovina", kaže Gačić, zadužen za ocjenu kvalitete i degustaciju vina Tolj.

Kao čovjek koji je ocjenjivanje vina završio u Bordeauxu, prije 30-tak godina, ističe da su hercegovačka vina cijenjena jer odišu suncem. Nažalost, kako dodaje ne dolaze s francuskog vinogorja pa samim tim nisu u svijetu velike četvorke (Francuske, Italije, Španjolske i Portugala) toliko priznata, ali je mišljenja da kojim slučajem oni gospodare ovim područjem naša vina bila bi na pijedestalu mnogih visokih predstavnika u svijetu.

"Mogu s pravom reći da su kojim slučajem plavac mali, blatina ili žilavka francuska sorta, butelja bi bila 100 eura. Ovako vi kada bilo kome iz velike četvorke spomenete naše sorte, oni odmahnu rukom, to je kao druga liga. Međutim, ja da vam kažem naša hercegovačka vina su 'bundesliga, to je vrhunska kvaliteta", poručuje Zoran.

U čemu je caka?

Priča nam i kako su nekada davno na ovom području imali samo dobro grožđe, koje tehnologija i znanja nisu pratili na adekvatan način.

U zadnja tri desetljeća ta se situacija promijenila "mladi podrumari uz pomoć svojih roditelja vinogradara, što je opet drugi par opanaka, došlo je do jedne divne sinergije, doveli su do toga da sada imamo u ponudi vina koja na prestižnom Decanteru osvajaju mnoge nagrade".

Pojašnjava kako su vinogradarstvo i podrumarstvo sastavni dio poljoprivrede, po njegovoj ocjeni najkompleksnije znanosti koja postoji, jer obuhvaća i kemiju, biologiju, mehanizaciju, odnosno strojarstvo, meteorologiju i brojne druge stvari.

"Vinu je otac čokot, majka mu je zemlja, a sunce mu je sudbina. Zahvaljujući suncu, kojeg kod nas ima u izobilju, naša vina su s dušom i s dobrom sudbinom. Možete imati dva susjedna vinograda, iste sorte, ali ona neće biti ista. U čemu je caka? To je nešto što Francuzi zovu terroir, odnosno mikroklima, zemlja i zrak, a uz to ide čovjek", pojašnjava ovaj vinski znalac i zaključuje da konačnom okusu presuđuje ljubav onog koji pravi vino, zato dva istog sortimenta i s istog područja, a različitih vlasnika nikada nisu ista.