Ambrozije u Hercegovini ima, ali nema uzbune

Ambrozije na području Hercegovine ima, ali ne u opasnim količinama, potvrđeno je to za Bljesak.info iz Federalnog agro-mediteranskog zavoda Mostar.

''Što se tiče stanja na terenu u BiH je konkretno ugrožena sjeverna, zapadna i središnja Bosna, jer ambroziji odgovara klima takvog podneblja. U Hercegovini ima ambrozije, ali ne toliko koliko se može pronaći u Bosni'', rekao je za stručni savjetnik za zaštitu bilja Federalnog zavoda, Nino Rotim.

Inače, ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju, navode stručnjaci. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.

Rotim podsjeća na kampanju koja se prije desetak godina radila, a u sklopu koje je ambrozija evidentirana na području Hercegovine na Buni kod Mostara te u Ljubuškom.

Tu biljku, tvrdi, najčešće je pronaći uz putove, željeznice, gradilišta i deponije.

Ističe kako je i dalje na snazi odluka Vlade FBiH, prema kojoj građani moraju uklanjati i uništavati ambroziju sa svojih posjeda.

''Odluka Vlade Federacije BiH o mjerama za sprječavanje širenje i uništavanja korovske biljne vrste ambrozije, po toj Odluci svi vlasnici i korisnici, čak i privatnih površina dužni su tijekom vegetacije sa svojih površina da uklanjaju i suzbijaju korovsku vrstu ambroziju. Ta odluka je i sada aktualna'', rekao je za Bljesak.info Rotim.

Koliko građani uništavaju tu opasnu korovsku biljku pitanje koje bi trebale zvati inspekcijske službe, budući da Federalni zavod nema ovlasti za bilo kakvo sankcioniranje osoba koje se ne pridržavaju upute Vlade.

Stručni savjetnik tvrdi kako njihov Zavod ne posjeduje informaciju o koncentracije peludi i alergena biljaka u zraku, te dodaje kakao mjerenja u Mostaru vrši Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Podatke stanju peludi i alergena od fakulteta nismo mogli dobiti jer je fakultet na kolektivnom godišnjem odmoru do 28. kolovoza.

Iz Federalnog zavoda apeliraju poljoprivrednicima kao i vlasnicima odnosno korisnicima voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja.

''Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama po mogućnosti treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju'', naveli su ranije iz Agromediteranskog zavoda.