BiH je središte širenja ambrozije u Europi

Od polovine kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo teško razdoblje u godini, piše Večernji list BiH. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, curi im i svrbi ih nos, otiču im kapci, otežano dišu...

Nezaustavljiva biljka

Ambrozija je korov koji se vrlo brzo razmnožava pa je postala neprijatelj broj jedan tijekom ljeta. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca, piše Večernji.ba.

“Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Ambrozija niče polovinom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja.

Cvatnja traje sve do početka prvih mrazeva. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma”, rekli su iz Agromediteranskog zavoda Mostar. Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja jer je njezin polen najjači alergen koji izaziva brojne komplikacije u organizmu čovjeka. Na području BiH ambrozija je široko rasprostranjena i BiH je sa susjednim zemljama centar širenja ove biljke u Europi.

Porijeklo ove alergene biljke koja se za samo jednu godinu proširi u prosjeku od šest do 20 kilometara, je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je došla sredinom 20. stoljeća. Ova biljka je vrlo prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna, a pogoduju joj suha klima i otvoren okoliš.

Preporuke za uklanjanje

Raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima.

Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnjacima. Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju polena ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine.

“Apeliramo na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju”, poručuju iz FAZ-a Mostar.

Broj oboljelih sve veći

''U pojavi alergije općenito, tako i alergije na ambroziju, veliku ulogu ima nasljeđe, osobito ako alergiju ima netko od bližih članova obitelji. Broj oboljelih iz godine u godinu sve je veći, što primjećujemo i u našem Kabinetu za alergologiju’’, rekla je u ranijem razgovoru za Bljesak.info mr.sc. Ana-Marija Sulić, dr.med. specijalistica dermatologije i venerologije iz Klinike za kožne i spolne bolesti SKB Mostar.

Učestalost alergijskih bolesti, pa tako i alergije na ambroziju pokazuje, kaže Suilić, bilježi trend porasta zadnjih nekoliko desetljeća. Uzrok tome su klimatske promjene (visoke temperature, malo kiše tijekom ljetnih mjeseci) koje pogoduju rastu korova, s jedne strane, a neredovito održavanje zelenih površina, te neredovito čišćenje korova, s druge strane, također su uzroci porasta alergije na ambroziju.

Simptomi slični prehladi

''Većina osoba alergičnih na pelud ambrozije ima simptome alergijskog rinitisa, odnosno alergijskog konjuktivitisa, koji uključuju najčešće kihanje, vodenastu sekreciju iz nosa, svrbež, pečenje i pojačano suzenje u očima, svrbež nosa i začepljenost, a ponekad i gubitak osjeta mirisa. Zbog konjunktivitisa, vjeđe su crvene, otečene i ljušte se. Ovi simptomi izazivaju razdražljivost, glavobolju i smanjuju koncentraciju. Ponekad se može se pojaviti i napadaj astme, odnosno kašalj, otežano disanje, piskanje i pritisak u prsima. Simptomi alergije na ambroziju su slični prehladi, no ako traju dulje od tjedan dana, a osobito ako se javljaju tijekom ljetnih mjeseci, najvjerojatnije se radi o alergiji'', kaže dr. Sulić.

Inače, ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih bolesti, s obzirom na to da je pelud ambrozije jedan je od najjačih alergena koji postoji.

''Zabrinjavajuće je to što je posljednjih godina zabilježen porast koncentracije peludi ambrozije'', kaže dr. Sulić dodajući kako alergije znatno utječu na kvalitetu života stoga bi s preventivnom terapijom trebalo započeti na samom početku cvjetanja ambrozije ili bar tjedan dana ranije, tj. dok se tegobe još nisu ni javile.

Više pročitajte u tekstu - Savjeti stručnjaka: Vrijeme je cvjetanja ambrozije, evo na što trebate pripaziti