Uzgoj smokve se itekako isplati, no potrebno je povećati nasade i proizvode na bazi smokve

Na Federalnom agromediteranskom zavodu (FAZ) u Mostaru je u utorak održana deseta promotivno-ocjenjivačka izložba i znanstveno-stručna radionica na temu "Smokva".

- Ovo je deseta ocjenjivačka izložba u fokusu koje je smokva. FAZ ima nekoliko sličnih radionica, a to su mediteranske kulture: smokva, maslina, šipak i vinova loza. Kroz ovu edukativnu radionicu, zajedno s našim proizvođačima, želimo vidjeti gdje se trenutno nalazimo, koji su aktualni problemi i na koji način možemo popraviti ono što nije dobro – rekao je Mario Leko, pomoćnik ravnatelja za biljnu proizvodnju FAZ-a.

Dodao je kako iz iskustva s proizvođačima, znaju da su njihove radionice dobro prihvaćene i da se od FAZ-a očekuje ova vrstu aktivnosti.

- Prema našim evidencijama raspolažemo s 50,7 hektara u intenzivnom uzgoju, a nismo računali veliki broj stabala koji su u okućnicama. U posljednjih deset godina to je povećanje od gotovo 100 posto, ali su i dalje naše površine skromne i to nije dovoljno. Pokušat ćemo raditi na tome da se kapaciteti za uzgoj smokava povećaju – izjavio je Leko.

Leko je kao jedan od glavnih problema istaknuo nepostojanje udruge proizvođača.

- Jedan od glavnih ciljeva naših radionica je da potaknemo proizvođače na udruživanje i na taj način napravimo strategiju stavljanja proizvoda od smokve na tržište, u svježem i prerađenom obliku – istaknuo je on.

Ravnatelj FAZ-a Marko Ivanković se ukratko osvrnuo na pitanja i izazove s kojima se susreću u današnjem smokvarstvu.

- Mi ove izložbe radimo kako bismo povećali broj hektara i broj proizvoda na bazi smokve. Nismo zadovoljni pomakom na terenu jer se novih stabala slabo sadi. Zemlje poput Turske imaju oko 120 proizvoda na bazi prerađene smokve, a mi kad smo počeli nabrajati, nismo došli do osam. Treba raditi na tome da se posade novi nasadi smokve, a mi smo tu da pomognemo ljudima stručnim savjetima i laboratorijskim analizama – kazao je Ivanković.

O nekim pogrešno uvriježenim mišljenjima o smokvi govorila je Aida Kohnić, inženjer voćarstva i vinogradarstva.

- Pošto ja dolazim iz svijeta poljoljekarni, mogu reći da se uzgoj smokve itekako isplati. Moja tema na današnjoj radionici će biti iskustva iz uzgoja. Problem je što kod nas o smokvi vlada jedno pogrešno mišljenje, a to je da smokvi ne treba navodnjavanje, da se može posaditi na bilo koju zemlju, da smokvu ne trebamo štititi i tako dalje. Smokvi, kao i ostalim biljkama, treba jednaka pažnja, pogotovo kad je voćka mlada – naglasila je Kohnić.

- Istakla bih najslabiju kariku modernog smokvarstva, a to je prerada. U Čapljini imamo tvornicu 'Lasta', koja proizvodi čuvenu štrudlu od smokava. Hoćemo li se zapitati je li u toj štrudli uvozna marmelada ili domaća? Logično je da bi to trebala biti marmelada od domaće smokve, za koju znamo odakle dolazi i kako je proizvedena – smatra ona.