Termoelektrana Ugljevik prestaje sa radom
Termoelektrana Ugljevik, koja posluje u sklopu jedne od tri javne elektroprivrede sa sjedištem u Banjoj Luci, privremeno je obustavila proizvodnju električne energije zbog nedostatka ugljena, što prijeti poremećajem u opskrbi električnom energijom tog entiteta, prenosi Index.hr.
Kako su izvijestili iz Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevi, zastoj u proizvodnji izaziva dnevni gubitak od oko pet gigavat-sati električne energije, što je oko 550.000 maraka (oko 280.000 eura).
Iz uprave RiTE Ugljevik ističu da je nedostatak ugljena posljedica dugoročnih problema, među kojima je i eksproprijacija zemljišta, što je dovelo do smanjenja količine ugljena na deponijima i nemogućnosti razvoja rudnika. Kako se navodi u priopćenju, prethodne uprave nisu poduzele potrebne korake za rješavanje tog pitanja, a trenutačna situacija izazvana je i korištenjem ugljena niže kvalitete, što je povećalo potrošnju energenta za najmanje 20 posto te posljedično dovelo do gubitaka.
Zalihe za samo dva dana
Uprava upozorava da ako zastoj potraje, Elektroprivreda Republike Srpske može biti prisiljena struju nabavljati po višim "havarijskim" cijenama, što će dodatno ugroziti energetsku stabilnost Republike Srpske. Troškovi ponovnog pokretanja postrojenja procjenjuju se na oko 50.000 eura.
Prema pisanju medija, RiTE Ugljevik ima zalihe ugljena za rad tek dva dana, dok za nesmetan rad termoelektrane trebaju imati ugljen za najmanje trideset dana. Istodobno, iz Republike Srpske prošle je godine izvezeno ugljena u vrijednosti od 800 milijuna eura.
Pritisak EU dodatan problem
Dodatni izazov predstavlja inzistiranje Europske unije na smanjenju proizvodnje električne energije u termoelektranama u Bosni i Hercegovini zbog njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Termoelektrane, koje se uglavnom oslanjaju na ugljen kao izvor energije, emitiraju velike količine štetnih plinova, uključujući CO2, koji pridonose klimatskim promjenama i zagađenju zraka.
Kao dio svog zelenog plana i ciljeva smanjenja emisije ugljičnog dioksida do 2030. godine, EU zahtijeva od zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH, da smanje ovisnost o ugljenu i prelaze na čišće izvore energije. Taj pritisak također uključuje usklađivanje s europskim ekološkim standardima i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se poboljšala energetska učinkovitost i postigla dugoročna održivost energetskog sektora.
