"Stara" njemačka tehnologija masno zarađuje na umjetnoj inteligenciji

Umjetna inteligencija (UI) posljednjih je godina glavni pokretač rasta na burzama, sa svim usponima i padovima koji uz to dolaze. Trenutačno raspoloženje na financijskim tržištima često se uspoređuje sa zlatnom groznicom na američkom Divljem zapadu: čini se da je sve moguće. Tada se obogatilo tek malo tragača za zlatom, a najveću zaradu ostvarili su na kraju - proizvođači lopata.

Slično je i danas kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, kaže Christian Röhl iz investicijske platforme Scalable Capital. Mnogi današnji "proizvođači lopata" europske su tvrtke.

"Bez ASML-a iz Nizozemske ili njemačkih tvrtki Carl Zeiss i Trumpf, koje nisu izlistane na burzi, TSMC na Tajvanu ne bi mogao proizvoditi mikročipove za Nvidiju. Europa je, slikovito rečeno, okosnica procvata podatkovnih centara", rekao je tržišni poznavatelj za njemački javni servis ARD.

Prije svega veliki američki tehnološki koncerni ulažu goleme iznose u razvoj umjetne inteligencije. Institut Flossbach von Storch Research upozorava da te kompanije možda i previše novca ulažu u tu svrhu, bez izvjesnosti da će im se to isplatiti.

(Pre)goleme stavke u poslovnim knjigama?

Analitičar Christof Schürmann piše kako ulaganja u umjetnu inteligenciju vrijedna više stotina milijardi dolara odavno više nisu samo najave, nego već ubrzano mijenjaju bilance divova kao što su Alphabet, Amazon, Meta, Microsoft i Oracle.

"Zaista su goleme obveze koje je tih pet tehnoloških kompanija preuzelo za infrastrukturu i koje će se ubuduće odražavati u njihovim bilancama."

Na burzi ih zovu "hiperskaleri" jer ulažu daleko više od uobičajenog, s ciljem da u budućnosti povećaju prihode od usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Prema Institutu Flossbach von Storch Research, to se događa brzinom koja je prije samo nekoliko godina bila gotovo nezamisliva.

"Nekadašnji platformski i softverski koncerni, kojima nije trebalo mnogo kapitala, sada postaju kapitalno intenzivni operateri infrastrukture s visokim fiksnim troškovima." Zbog toga su hiperskaleri, smatra institut, "nova teška industrija".

Dok ulagači sve skeptičnije gledaju na teške milijarde koje ulažu tehnološki divovi, mnoge tvrtke već sada zarađuju na izgradnji UI infrastrukture, bilo kao dobavljači podatkovnih centara, operateri elektroenergetskih mreža ili proizvođači opreme za industriju čipova.

Među njima je velik broj njemačkih i europskih kompanija, kaže Röhl iz Scalable Capitala.

"Primjerice građevinski koncern Hochtief, koji je vrlo aktivan u SAD-u. Zatim Siemens Energy sa svojim rješenjima za elektroenergetsku mrežu i energetiku, ali i Siemens, koji svojom digitalnom tvornicom povezuje softver i umjetnu inteligenciju s jedne strane te fizički svijet s druge",  tvrdi Röhl. 

Ništa ne radi bez "stare" tehnologije

Investicijski strateg Stephan Kemper iz BNP Paribasa smatra da se isplati pogledati i njemački indeks srednje velikih kompanija MDAX kada se traže domaći dobitnici uspona umjetne inteligencije.

"U MDAX-u imamo mnogo specijaliziranih proizvođača dijelova i strojeva potrebnih za proizvodnju poluvodiča. Primjer je Aixtron koji proizvodi postrojenja za izradu složenih poluvodiča i zato je dugoročni dobitnik ovog trenda", rekao je.

Kemper ide i korak dalje. Bez europskih tvrtki i njihove opreme potrebne za proizvodnju poluvodiča danas ne bi radio gotovo niti jedan UI-poslužitelj u svijetu.

Uz nizozemski ASML, važne komponente isporučuju i njemačke tvrtke poput Jenoptik. Među njima je i Infineon, DAX-tvrtka koja je prvotno bila poznata po čipovima za automobilsku industriju.

"Infineon je danas vrlo važan jer se njegovi čipovi uspješno koriste za upravljanje potrošnjom energije. To postaje sve važnije u podatkovnim centrima jer Nvidia i slične kompanije trebaju ogromne količine električne energije."

Važnost tog segmenta potvrđuju i najnoviji poslovni rezultati minhenskog proizvođača čipova. Tvrtka sa sjedištem u Neubibergu kraj Münchena je u protekloj poslovnoj godini ostvarila osjetno veću dobit. Neto dobit od 1,51 milijardu eura predstavlja rast od 49 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Ulaganja će se vjerojatno isplatiti - ali ne odmah

Analitičar Pascal Kielkopf iz investicijske kuće HQ Trust piše da vlada golema zlatna groznica, ali se sve više i osjeća neizvjesnost kada će se i u kojoj mjeri sva ta ogromna ulaganja doista isplatiti.

"Velike američke tehnološke kompanije trenutno ulažu više novca nego ikada prije u razvoj umjetne inteligencije. Samo Alphabet, Amazon, Meta i Microsoft ove bi godine mogli potrošiti oko 740 milijardi američkih dolara na visokoučinkovite čipove, podatkovne centre i drugu infrastrukturu."

Nedavna rasprodaja tehnoloških dionica na Nasdaqu nakon pobjede Demokratske stranke na američkim izborima za Kongres pokazala je koliko tržišta postaju osjetljiva na vijesti povezane s ulaganjima u umjetnu inteligenciju. Za Roberta Halvera iz Baader Banke to je dodatni argument za veći udio njemačkih i europskih dionica u portfeljima.

"To bi mogao biti argument u prilog DAX-u. Veliki investitori smatraju da je umjetna inteligencija dugoročno vrlo privlačan sektor, ali se trenutačno žele više usredotočiti na kompanije iz realnog gospodarstva, na strojogradnju i dobavljače koji profitiraju od UI-ja. Zato svjedočimo svojevrsnoj rotaciji kapitala iz nove ekonomije prema tradicionalnoj industriji."

Mnogi analitičari ipak vjeruju kako će se golema ulaganja u umjetnu inteligenciju isplatiti - ali u nešto dužem razdoblju. "Očekivanja za kraj desetljeća iznimno su visoka", piše analitičar Pascal Kielkopf iz HQ Trusta. "Dodatni prihodi trebali bi prvenstveno dolaziti od usluga u oblaku, primjene umjetne inteligencije i softverskih licenci."

No troškovi širenja infrastrukture, upozoravaju stručnjaci, još će dugo ostati iznimno visoki, prenosi DW.